Fasade-Pojam fasade kao lica zgrade sve više gubi prvotni značaj

U današnje vrijeme oblikovanje fasada i njihova izvedba nije važna samo za doživljaj zgrade i oblikovanje prostora, kojeg je građevina dio. Drugim rječima to više nije samo element arhitekture koji zatvara prostor određene namjene i estetski rješava izgled zgrade, već fasada postaje bitan element konstrukcije koji se odupire vanjskim utjecajima i omogućava održavanje odabrane, potrebne mikroklime prostora koji zatvara.

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (N.N.br. 76/07, 38/08), građevina mora zadovoljavati određene bitne zahtjeve – mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu.

k35-Knauf-01-300.jpgPrema posebnim uvjetima za izradu, ugradnju i obradu pojedinih dijelova objekta, fasade i obodni zidovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da osiguraju zaštitu od svih vanjskih oborina i utjecaja, te da osiguraju što veću toplinsku zaštitu, zaštitu od buke, požara, odvođenje difuzne pare itd.
Iz svih gore navedenih uvjeta postavlja se logično pitanje – koji materijal primjeniti prilikom izolacije vanjskih zidova da bi se, u što je moguće većoj mjeri zadovoljili svi potrebni uvjeti?

k35-Knauf-00-200.jpgU daljnjem tekstu ćemo se osvrnuti na problematiku kvalitetne rekonstrukcije, odnosno sanacije postojećih i po pitanju uštede energije i toplinske zaštite, loših fasada.
Mnogi će pri tome odmah pomisliti da nema potrebe za posebnim „mudrovanjem“ i da je potrebno samo „zalijepiti“ toplinski izolator i završno ga obraditi, te na taj način riješiti problem. Pri tome često traže savjet od „majstora“, koji vrlo često znaju biti nedovoljno educirani i u pravilu ponude rješenje koje je za njih najjednostavnije i najprofitabilnije. Problematika je ipak daleko složenija.

Naime, cilj toplinske zaštite nije samo ušteda energije. Cilj je uz uštedu energije stvoriti povoljnu MIKROKLIMU unutarnjih prostora, odnosno ugodnost stanovanja. Pod pojmom mikroklime se ne podrazumijeva samo unutarnja, tzv. sobna temperatura, već i relativna vlažnost unutarnjeg zraka, strujanje zraka, temperatura unutarnjeg omotača zgrade, itd. Upravo iz tog razloga je bitno odabrati kvalitetne materijale, uključivo i izolaciju koji će činiti slojeve građevnog dijela. Uz to, bitan je i raspored istih kako bi se izbjegle građevne štete.

Kvalitetnom toplinskom zaštitom bitno se umanjuju negativni utjecaji na konstrukciju (naprezanje – uslijed naglih promjena temperatura, ekstremno visokih ili niskih temperatura, ulaska vlage i vode te razaranje strukture zida – uslijed smrzavanja iste itd.), čime se direktno produljuje vijek trajanja građevine, bitno smanjuje emisija stakleničkih plinova uslijed izgaranja fosilnih goriva i u konačnosti zadovoljavaju uvjeti Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (N.N. 110/08, 89/09).

Dakle, nije osnovno naći materijal koji ima „samo” dobra toplinsko-izolacijska svojstva, već prije svega materijal koji sadrži što više svojstava, odnosno karakteristika koje će zadovoljiti gore navedene zahtjeve. Sustav koji u najvećoj mjeri objedinjava tražene kriterije je definitivno sustav.

k35-Knauf-03-300.jpgKontaktne tankoslojne fasade (tzv. ETICS sustav) s toplinskom izolacijom od lamela ili ploča kamene vune

ETICS sustav je prema sadašnjim normama i propisu, onaj kod kojeg se kao toplinska izolacija primjenjuje kamena mineralna vuna ili “stiropor”, a koji opet moraju, svaki sa svoje strane, zadovoljavati točno propisane uvjete kvalitete i posjedovati potrebne Potvrde o sukladnosti.

Fasadni sustavi s izolacijom od Knauf Insulation kamene mineralne vune

Radi se o ETICS sustavima s lamelama kamene vune za kontaktne fasade Knauf Insulation FKL (raniji naziv DP-9 LAM), odnosno pločama za kontaktne fasade Knauf Insulation PTP 035.

Sustav čine proizvodi od kamene vune koji se lijepe o površinu vanjskog zida (novog ili postojećeg) i to punoplošno u slučaju postave lamela FKL, odnosno linijski po rubovima i točkasto po sredini u slučaju izvedbe s pločama PTP 035:

Lamele se naknadno ne trebaju dodatno pričvršćivati mehaničkim spojnicama (tiplama), dok se pločaju dodatno pričvršćuju spomenutim pričvrsnicama.

Preko postavljene izolacije nanosi se sloj polimerno cementnog ljepila u debljini ca 3,00mm u koje se utiskuje tekstilno-staklena, alkalno otporna mrežica. Nakon toga nanosimo izravnavajući sloj ljepila u debljini oko 2,00mm. Nakon minimalno 7-10 dana sušenja, nanosi se sloj za ujednačavanje vodoupojnosti te konačno završni mineralni (lošija kvaliteta) silikatni, silikatno-silikonski ili silikonski sloj. Završni sloj na osnovi akrilata se u kombinaciji s mineralnom vunom ne preporuča jer se na taj način ne iskorištava bitna prednost vune – paropropusnost.

k35-Knauf-04-300.jpgVrlo važni detalji prilikom izvedbe ovih vrsta fasada su osim, „standardnih” uvjeta za izvedbu svih fasaderskih radova (temperatura vanjskog zraka, izravno djelovanje Sučevog zračenja, ravnost podloge), komatibilnost komponenti (korištenje svih komponenti od strane istog proizvođača), dodatno armiranje na uglovima otvora i zoni udarca (do visine ca 1,5m):

Također je potrebno voditi računa i o izboru boje. Naime, zbog vrlo visokih temperatura na vanjskim površinama zidova, a na što uvelike utječe i nijansa završnog sloja (tamnije boje bolje „upijaju” toplinu) može doći do pucanja završnih slojeva. To je naročito karakteristično za fasade od EPS-a koji iskazuje značajan temperaturni rad pri promjenama temperature. Osim toga, EPS na temperaturama višim od 75°C značajno gubi na svojstvima.

Iz svega navedenog, prilikom izbora boje, potrebno je provjeriti tzv. vrijednost HBW  koja bi u pravilu trebala biti viša od 30. Kod mineralnih vuna može biti i niža.

ZAŠTITA OD POŽARA (VATROOTPORNOST SUSTAVA)

Tema koja je kod nas izuzetno zanemarena i o kojoj se previše ne vodi računa prilikom projektiranja i izvođenja zgrada, poglavito javnih zgrada (bolnica, škola, vrtića,..), benzinskih crpki, visokih zgrada itd.

Osim ranije spomenutog „prastarog“ Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (sl.list 07/84), čl.17. , nakon 1984. godine nije doneseno ništa konkretno glede ograničenja ugradnje gorivih materijala kao toplinske izolacije vanjskih zidova.

Pri tome nije bitna samo činjenica da je poželjno da je materijal negoriv, već je osobito bitno da isti PRILIKOM GORENJA ILI TALJENJA NE ISPUŠTA OTROVNE PLINOVE. Naime, opće je poznata činjenica da korisnici zgrada u slučaju požara poglavito stradavaju od posljedica gušenja, a tek potom uslijed direktnog utjecaja vatrene stihije. Primjeri usvojenih smjernica i pravila prilikom odabira izolacija vanjskih zidova ETICS sustava govore npr. o neophodnosti izvedbe u Sloveniji negorivih pojaseva za objekte visine više od 10 m, dok se u Češkoj uporaba gorivih materijala poput EPS-a („stiropora“) nikako ne dozvoljava prilikom izvedbe toplinske izolacije vanjskih zidova zgrada viših od 30,00 metara, dok se za zgrade niže od 30 metara ne dozvoljava uporaba na visinama višim od 12 metara. Također, prilikom rekonstrukcija je  primjena EPS-a vrlo ograničena.

TOPLINSKI MOSTOVI

Pojava izrađenih toplinskih mostova je uglavnom vezana uz zgrade s nedovoljnom ili nikakvom toplinskom zaštitom građevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade.

Međutim, u određenom slučaju može doći do pojave istih i kod zgrada kojima su građevni dijelovi dostatno izolirani, a kao posljedica loše riješenih detalja bilo u fazi izrade projekta, ili kao rezultat izvođenja koje nije u skladu s projektnom dokumentacijom, pravilima struke ili uputama proizvođača sustava.

Što su to uopće toplinski mostovi?

Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela.

Drugim riječima, radi se o ograničenim mjestima na kojima se, u usporedbi s neprekinutim dijelovima konstrukcije, pojavljuje veća gustoća toplinskog toka, a time i niža unutarnja plošna temperatura. To su mjesta smanjenog otpora prolasku topline.

Tu pojavu treba spriječiti ne samo zbog estetskih razloga, već i zbog higijenskih, jer spore plijesni (rasplodne stanice) mogu prouzročiti alergijske bolesti stanara. Valja napomenuti da ta pojava nije uvijek samo posljedica toplinskih mostova, već je uvjetovana i ponašanjem korisnika (načinom grijanja, stupnjem temperature i vlažnosti zraka prostorije, ritmom provjetravanja i sl.). Uvjetovana je i nepovoljnim projektom prostorije (mali prozori uz velike dubine prostorije i bez mogućnosti prozračivanja kutova prostorije).

Pojava plijesni u posljednjem se desetljeću znatno pojačala. Pritom se smatra da su uzrok tomu suviše zabrtvljeni prozori, “nedišuća” toplinska izolacija ili nepropusni slojevi vanjskih konstrukcija. Pojava plijesni zapravo je posljedica fizikalnog zbivanja, pogreške pri gradnji ili zbog neodgovarajuće upotrebe prostorija.

Pri manje izrazitim toplinskim mostovima na kojima nije prekoračena točka orošavanja, nema ni štete zbog orošavanja unutarnje plohe vanjske konstrukcije. Međutim, kako je na toplinskome mostu plošna temperatura niža, a relativna vlažnost okolnog zraka u tom području zbog toga viša, površinski slojevi konstrukcije preuzimaju vodenu paru iz zraka. Zbog električkog izmjeničnog djelovanja između čestica vode i prašine koje se uzajamno privlače na području toplinskog mosta jače se taloži prašina, a posljedica toga je ploha tamnija od ostalog dijela zida.

k35-Knauf-05-300.jpgZAKLJUČAK:

Iz svega gore navedenog može se zaključiti da izolacija vanjskih zidova nije samo problematika “kako zalijepiti nekakav toplinsko izolacijski materijal o vanjsku površinu zida“, već je to jedan vrlo kompleksan zahvat koji zahtijeva znanje i vještinu.

Prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama(NN 110/08), čl.6, uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za građevinu „ušteda energije i toplinska zaštita” je najmanje 50 godina.

Dakle, prilikom svakog odabira proizvoda, materijala i izvedbe to treba imati na umu. Svakodnevno smo svjedoci propadanja, otpadanja i apsolutne nefunkcionalnosti ETICS sustava već nakon nekoliko godina uporabe. Toj konstataciji idu u prilog gore navedeni slučajevi kod kojih su nastale prikazane štete već nakon 3-4 godine

Naime, vrlo je bitno da toplinska, zvučna i protupožarna zaštita vanjskih zidova ima podjednaka svojstva izolativnosti kroz dugi niz godina, a ne da dolazi do opadanja svojstava vrlo brzo nakon izvedbe, a sve po principu „drži vodu dok majstori odu..“.

Cilj svake izolacije vanjskih zidova nije samo ušteda energije, već poboljšanje ugodnosti stanovanja kroz osiguranje povoljne mikroklime, a sve to uz značajno manje troškove grijanja i hlađenja.

Postavite li toplinsku izolaciju male paropropusnosti, morate biti svjesni da ćete imati višu relativnu vlažnost unutarnjeg prostora što pridonosi neudobnijem stanovanju i većoj opasnosti od razvoja plijesni i gljivica na unutarnjim površinama zidova. Želite li to spriječiti, morate češće provjetravati unutarnje prostore čime pogodujete značajnim toplinskim gubicima uslijed direktnog odljeva topline. U tom slučaju se postavlja i logično pitanje svrhe toplinske izolacije.

Mala otpornost na više temperature dovodi do značajnog temperaturnog rada izolacije (istezanju i/ili skupljanju) što pridonosi pucanju završnih slojeva i postupnom gubitku svojstava materijala. Ne treba niti spominjati posljedice djelovanja visokih temperatura uslijed npr. spaljivanja korova ili korištenja roštilja uz samu površinu fasade. Korisnici često u eksploataciji u takvim slučajevima primjete ”nestajanje” toplinske izolacije.

Jednako tako, ako se primjeni i kvalitetna izolacija, a ne riješe kvalitetno spojevi, odnosno mjesta na kojima se javljaju toplinski mostovi, efekt kvalitetne toplinske zaštite vanjskih zidova bit će bitno umanjen.

Knauf Insulation d.o.o.
Silvio Novak, dipl.ing.građ.

PODIJELI