Metalni profili za podne ploče

1983 g. Permaban je na tržištu predstavio metalne profile za podne ploče koji su prepoznati kao najjednostavniji i najekonomičniji dilatacijski profili. Nekoliko prednosti je stvoreno kod dizajniranja tih profila i Permaban je preuzeo tržišnu utrku u proizvodnji. Profili su zamijenili klasične oplate i moždanike. Stručnjaci iz Permabana u kooperaciji s izvođačima napavili su testiranja klasičnih moždanika i naišli na zanimljive rezultate. Klasičan moždanik je čak 66% svoje dužine neiskoristiv. Zapravo samo 34%  ima funkciju zadržavanja vertikalnog pomaka odnosno sprječavanje uzdizanja dvije susjedne podne ploče. Svrha moždanika je da spriječava vertikalni pomak između dvije susjedne ploče, odnosno da doprinosi stabilnosti prilikom transporta preko radnih dilatacija.

310_B.inddTakođer je utvrđeno da se na spojevima kao što prikazuje slika dolazi do ankeriranja križnog pojasa jer je spriječeno skupljanje betona u horizontalnom smjeru.To može uzrokovati pukotine na takvim područjima.
Tako su u Permabanu konstruirali deltaste moždanike koji su širi i imaju veću iskoristivost te omogućuju horizontalni pomak, a spriječavaju vertikalni.
To je doprinijelo ekstremnoj uštedi materijala. Danas postoje 2 vrste takvih moždanika ovisno o opterećenju dilatacijskih reški.
Da bi se upotrijebio adekvatan model to treba  izračunati statičkim proračunom.
Ti moždanici danas su implementirani u više Permaban  dilatacijskih modela.
Ovisno o transportoj frekvenciji preko profila i opterećenju Permaban nudi 5 različitih dilatacijskih profila.

k30-dulex-01-300.gifNosivost i prijenos opterećenja na dilatacijama (spojevima) ploča – izdvojeno iz TR34

Nosivost podne ploče na slobodnim krajevima (rubovima) i kutovima iznosi približno 50% i 25% nosivosti u sredini ploče. Sposobnost prijenosa opterećenja na rubovima ploča je stoga od velike važnosti. Dosad su smjernice za projektiranje bile bazirane na donekle nejasnim i nedokazanim pretpostavkama o međudjelovanju zrna agregata i dr. Ovo izdanje tehničkog izvješća potvrđuje da je međudjelovanje zrna agregata (prijenos naprezanja s jednog na drugo) važan faktor pri djelovanju pretežno statičkih opterećenja, uzevši u obzir da je otvaranje dilatacija ograničeno. Međutim, na mjestima gdje su dinamička opterećenja dominantna, treba opreznije prići rješavanju problema. Projektanti bi trebali odrediti veličine svih mehanizama prijenosa opterećenja, a u poglavlju 9, dane su metode određivanja nosivosti standardnih moždanika i čeličnih vlakana. Daljnja istraživanja u tom smjeru provode se na određenom broju sveučilišta kako bi se razumio proces degradacije pri međudjelovanju zrna agregata kod dinamičkih opterećenja (Loughborough i Leeds University). Istraživanje na Queensland Sveučilištu (1) ispitalo je nosivosti pri različitim mehanizmima djelovanja i utjecaj upotrebe čeličnih vlakana na nosivost pri slomu betona i čupanju moždanika.

k30-dulex-02-300.gif9.1 Proračun prijenosa opterećenja

Sile čupanja: Općenito, vjerojatnost da se moždanici „isčupaju“ iz betona nije se uzimala u obzir. Međutim, da bi se uopće dogodilo da opterećenja premaše maksimalnu nosivost moždanika na savijanje, posmik i vlak, treba provjeriti da se prije toga ne dogodi čupanje moždanika iz betona što bi mogao biti slučaj kod tanjih ploča. Najjednostavnije je da se upotrebi modifikacija postupka proračuna na odrez danog u Eurocodu 2, poglavlje 9.11. Pod pretpostavkom da se moždanik nalazi u sredini poprečnog presjeka ploče, kritičan perimetar (opseg) oko moždanika pri odrezu treba biti 2x2h (pri čemu je h – debljina ploče), a promjer djelovanja opterećenja treba biti 8x duljine moždanika. Ako je razmak između dva moždanika takav da se preklapaju dva kritična opsega potrebno je provjeriti posmičnu nosivost betona. Kod većih opterećenja, potrebno je predvidjeti dodatnu uzdužnu i poprečnu armaturu s obje strane dilatacije.

Tablica 9.5 daje maksimalno opterećenje po moždaniku pri kojem neće doći do čupanja moždanika iz betona, za određenu debljinu ploče i veličinu moždanika. Opterećenja se odnose na obični beton tlačne čvrstoće 40 N/mm2. Novija istraživanja (1) dokazala su da se upotrebom čeličnih vlakana u betonu može smanjiti vjerojatnost čupanja. Međutim, pritom treba uzeti u obzir niz faktora kao što su tip vlakna i dr.

Sve vrste Permaban dilatacijskih sistema možete pogledati na našim web stranicama www.dulex.hr.

 

Dulex d.o.o.

PODIJELI