Kemikalije i isparavanje: rizik za polagače podnih obloga?

Kemikalije su sastavni dio naše svakodnevice. Sadržane su u većini proizvoda i nema sumnje u to, da nam pružaju mnoge koristi. Nažalost, mnoge od njih još uvijek jako škode i zdravlju čovjeka, a i okolišu. Među ugrožene skupine, koje su izložene kemikalijama više od ostalih, ubrajaju se i polagači podnih obloga, jer se tijekom svoga rada – uz vlakna u zraku – susreću još i s opasnim tvarima iz ljepila i premaza.

DRVENI PREMAZI
Premazi za drvo su kompleksne toksične smjese koje sadrže mnogo kemikalija. Složene su od isparavajućih supstanci i suhe tvari. Kod premaza na topivoj osnovi su topila (toluen i ksilen) i sredstva za razrjeđivanje zapravo su smjese više različitih organskih tvari koje isparavaju. Manje su štetni lakovi na bazi vode, koji se sve više probijaju na tržištu. Lakovi na bazi kiselina, koji sadrže po zdravlje opasan formaldehid, su zabranjeni. U dosta raširenim dvokomponentnim poliuretanskim lakovima kao nadraživač djeluje sredstvo za stvrdnjavanje – izocijanat.

Kod površinske obrade podne obloge, tijekom sušenja i stvrdnjavanja hlapive organske tvari će isparavati u zrak ili se vezati u stvrdnuti film. Glavnina ih se oslobađa u zrak vrlo brzo nakon nanošenja premaza, a njihov ostatak u procesu difuzije iz već stvrdnutog premaza izlazi još dugo, čak i po nekoliko mjeseci.

Ni sastav suhog ostatka laka također se ne smije zanemariti. Najveći udio sačinjava vezivo odnosno polimerna smola, no u lakovima se još nalaze i bojila, pigmenti i brojni drugi dodaci. Najvažniji među tim dodacima su sredstva za stvrdnjavanje, katalizatori, sušila, omekšivači, zgušnjivači, površinski aktivne tvari, biocidi, sredstva za uravnoteženje kiselosti, i drugo. I premda bi sve spomenute tvari morale ostati vezane u stvrdnutom filmu, dio kemikalija – iako u niskim koncentracijama – oslobađa se u zrak tijekom uporabe premaznog proizvoda, i to u prvim mjesecima nakon nanošenja.

ZDRAVSTVENE SMETNJE KOD POLAGAČA PODOVA I ALERGIJSKI UČINCI

POVRŠINSKIH PREMAZA

Kemikalije prodiru u tijelo polagača bilo dišnim putovima, kroz kožu ili preko sluznica u nosu, ustima i očima. U plućima se tvari, koje su u njih ušle uslijed isparavanja, apsorbiraju u krv i potom se krvlju prenose u sve unutarnje organe. Rjeđe mogu proći i neposredno u potkožne krvne žile, i to kroz gornji sloj kože.

Utjecaje i alergijske učinke boja i lakova na zdravlje podopolagača možemo podijeliti na tri skupine:

  • utjecaji cjelokupnih premaznih formulacija,
  • utjecaji veziva (poliakrilati, poliuretani, poliepoksidi, poliesteri …),
  • utjecaji dodataka (biocidi).

Zbog udisanja zasićenih para ili dodira s kemikalijama mogu se pojaviti:

  • poteškoće s dišnim traktom,
  • jače izražene smetnje kod astmatičara,
  • alergijske reakcije kože (kontaktni dermatitis),
  • prevelika osjetljivost i reakcija na miris,
  • Anafilaktički šok: opća slabost, povišena temperatura, kašalj, pa čak i gušenje.

Formaldehid je tvar koja nadražuje te izaziva svrbež i upalu očiju, iscjedak iz nosa, kašalj, kihanje, gušenje, ali rijetko i pravu alergiju. Kao nespecifična nadražujuća tvar može pogoršati i napadaje astme. Toluen i ksilen su snažna topila u nekim lakovima koja nadražuju sluznice, a u visokim koncentracijama mogu prouzročiti depresiju središnjeg živčanog sustava – tu su poteškoće nalik onima kod akutne opijenosti alkoholom. I izocijanati djeluju kao nespecifična tvar koja nadražuje (slično kao i formaldehid), ali se rijetko radi alergijske reakcije može razviti anafilaktički šok.

210_2 02.inddSlika 1. Prikaz unosa opasne kemijske tvari u organizam udisanjem, jelom ili prolaskom kroz kožu

Unos kemikalija u tijelo polagača je veće ako se uslijed teškog fizičkog rada ubrzao ritam disanja, jer se time ujedno povećava i količina udahnutoga zraka u vremenskoj jedinici. Isto tako, unos u tijelo je veći ako polagač podnih obloga ima vrućinu, oštećenu kožu (rane, ogrebotine …), odnosno ako na njoj ima ekcem i slično. Na unos kemikalija u organizam utječe i osobna higijena. Što dodir kože s kemijskom tvari duže potraje, veća će količina kemikalija prodrijeti u tijelo. Zato je obvezatno temeljito umivanje nakon uporabe premaza, lakova i boja. Unos kemikalija kroz probavne organe manje je vjerojatan.

PREVENTIVNE MJERE:

  • uporaba osobnih osiguravajućih sredstava za dišne putove (treba ih prilagoditi tehnologiji aplikacije);
  • osobna osiguravajuća sredstva trebaju biti izrađena od materijala otpornih na organska isparavanja i topila:

– zaštitna maska s pročistačem za organska isparavanja,
– udobna, ali svakako nepropusna zaštitna odjeća;

  • redovita osobna higijena;
  • radna odjeća treba se nakon obavljenog posla svući te ostaviti izvan radnog prostora.

DODATNE INFORMACIJE

Više o osiguravanju djelatnika i obvezama poslodavatelja možete pročitati u:

  • Pravilniku o osiguravanju djelatnika od rizika radi izloženosti kemijskim tvarima tijekom rada (NN RH, 155/2008),
  • Pravilniku o najmanjim zahtjevima za osiguravanje sigurnosti i zdravlja djelatnika na radnim mjestima (NN RH, 39/2006; 106/2007).

Janja Napast
Fotografije: Arhiva IMC, d. o. o.

PODIJELI