Polaganje obloga – 4. dio … u skladu sa propisima VOB, dio C, te standardima DIN 18365, ÖNORM B 2236 i SIA 253

NEDOSTATNA (POVRŠINSKA) ČVRSTOĆA PODLOGE
Prema DIN 18560 (1. dio, Estrih u građevinama) estrih mora – što se tiče debljine, zapreminske težine i mehaničkih svojstava – posvuda iskazivati ravnomjernost. Njegova površina mora biti ravna u skladu s dopuštenim odstupanjima po ravnini prema DIN 18202 te dostatno čvrsta za nadgradnju završne obloge dobre kakvoće. Ovi zahtjevi moraju biti ispunjeni i po ÖNORM B 2232 te SIA V 414/10 i SIA V 251/1. Polagač završne obloge mora polaziti od stava, da podloga treba odgovarati propisanim tehničkim zahtjevima u svim pogledima. Zato on u okviru svojih prava mora, nakon obvezatne provjere, prosuditi čvrstoću podloge odnosno njezinu dostatnu nosivost i površinsku obradu, koja mora osiguravati čvrstu podlogu za prianjanje slojeva koji se nadograđuju, zajedno sa završnom oblogom. Provjeravanje čvrstoće obavlja se mjernim napravama koje se obično i koriste za to.
k28-Andraž-Nedog-00-200.jpgMjerenja prianjajućih čvrstoća i čvrstoća na posmik pomoću odgovarajućih naprava nisu obvezatna, ali su – posebno prilikom donošenja prosudbe o neravnomjernosti strukture podloge po njezinom poprečnom presjeku – među najvjerodostojnijim pokazateljima prikladnosti podloge za njezinu nadogradnju odnosno oblaganje.

Prije obavljanja provjere, kod estriha od kalcijevog sulfata moramo u cjelini ukloniti gornji sloj sigastog izgleda. Isto se odnosi i na cementnu koricu kod cementnih estriha. Naravno, glavni uvjet za obavljanje provjere je uvijek – dovoljno suha podloga. Provjeravanje površinske čvrstoće podloge obavlja se oštrim, šiljastim predmetom ili posebnom mjernom napravom kojom se podloga zagrebe, pri čemu joj je glavna prednost u tome, što se tako uvijek koristi jednaka sila grebanja. Kod estriha od kalcijevog sulfata površinski dio sigastog sloja iznimno je tvrd i pomoću mjerne naprave kojom se podloga treba zagrebati ne možemo dobiti prave rezultate. Zato se u takvim slučajevima obavljaju dodatna provjeravanja, i to udarnim kladivom. Dođe li do mogućih  neusuglašenosti s obzirom na utvrđivanje rezultata, trebaju se još obaviti i ispitna lijepljenja. U skladu sa tehničkim listom BEB (srpanj 1990., Savjeti za prosudbu i pripravu površine samorazljevnih estriha na osnovi kalcijevog sulfata), gornji sigasti sloj samorazljevnog estriha od kalcijevog sulfata mora se posve ukloniti rotacijskim brusnim strojevima za mase za izravnavanje, pri čemu se koristi brusni papir zrnatosti 16. Ostaci brušenja se potom usisavaju industrijskim usisavačem.

Bk28-Andraž-Nedog-01-300.jpgrušenje odnosno usisavanje estriha od kalcijevog sulfata treba shvatiti kao nužno potreban posao. U pravilu ga mora obaviti izvođač estriha i zaračunati ga kao obvezatni dodatni rad, no – ovisno o dogovoru – može  ga izvesti i polagač završne podne obloge. Prema DIN 18365 (Rad s podnim oblogama) je brušenje estriha od kalcijevog sulfata posebna stavka, koju izvođač radova mora u skladu sa VOB (dio A, stavak 9) zasebno prikazati i obračunati. Ako taj posao obavlja izvođač završne obloge, imat će pravo na povrat troškova. U skladu sa standardom SIA V 251/1, estrisi od kalcijevog sulfata smiju se početi brusiti nakon proteka određenog vremena od ugradnje, koje je odredio proizvođač materijala.

PREVIŠE POROZNA I / ILI GRUBA (HRAPAVA) POVRŠINA PODLOGE

Previše porozna i / ili gruba (hrapava) površina ne odgovara propisanim zahtjevima o kakvoći glatke površine te standardiziranim zahtjevima po DIN 18353 (Rad s estrisima), DIN 18354 (Rad s asfaltom) i ÖNORM B 2232, a i standardima SIA V 251/1 i SIA 273 (Lijevani asfalt u građevinarstvu). Poroznost estriha je ovisna o njegovim mehaničkim svojstvima (čvrstoća), sastavu mješavine i izvedbi. Provjeravanje poroznosti i grubosti (hrapavosti) podloge obično se obavlja vizualnom prosudbom. Provjera njezinog mrvljenja može se dodatno izvesti korištenjem žičane četke. Kod previše porozne i hrapave podloge treba uzeti u obzir, da se uporaba materijala za polaganje završne obloge jako povećava; to naročito važi za količinu temeljnog prijemnog premaza kojim se regulira upijanje. U vezi s tim treba spomenuti i zahtjeve u skladu sa standardima DIN odnosno SIA. Oni propisuju ravnu i površinski zatvorenu strukturu izlivenog asfalta bez površinskog sjaja, koji se po čitavoj površini mora prekriti slojem pijeska.

Andraž Nedog, dipl. ing. građ.

PODIJELI