Parketni pod od pregrijane bukovine-Ekspertiza sudskog vještaka

U posljednje se dvije godine na našem tržištu široko pojavljuje klasični, masivni parket od pregrijanog („termo-tretiranog”) drva. Taj materijal pokazuje brojne tehničke prednosti za izvedbu podnih obloga i atraktivan izgled, o čemu smo pisali ranije (Korak br. 1/2007). Naročito je važno da pregrijano drvo iskazuje veću stabilnost dimenzija od prirodnog drva. Naopako bi, međutim, bilo vjerovati da se pregrijani parket, zato što je stabilniji, može koristiti u rizičnim uvjetima ugradbe. O tome svjedoči i naš sljedeći primjer.

k28-turkulin-00-200.jpgSlika 1. Greška koritavljenja u dnevnom boravku: Veliko izbočenje po sredini prostorije neuspješno je popravljeno ulijepljivanjem dasaka.

UVOD

Predmet pregleda bila je podna obloga – parket od pregrijane bukovine – ugrađen u stambenim prostorijama  nove urbane vile,  gdje se pojavilo koritavljenje parketa bridovima prema gore, te mjestimično odizanje dasaka i odvajanje od podloge. U spomenutom je objektu izvedena betonska ploča te konstrukcija klasičnog podno-izolacijskog podsloja (parna brana, stiropor, PE folija, cementna podna podloga ili namaz (estrih). Nakon šest ljetnih mjeseci po izradi podloge, u rujnu i listopadu, postavljan je 21mm debeo parket vrste drva bukovine, visoke standard klase kvalitete, dimenzija 90 x 600-1200mm, bez ikakvih grešaka, uglavnom radijalne i poluradijalne teksture. Bukovina je blago pregrijavana (na 190°C) i poprimila je medeno smeđu boju. Parket je ostavljen u uvjetima neuseljene i negrijane zgrade u kojoj su se još odvijali završni radovi, ali je u razdoblju od polaganja iskazivao greške koritavljenja. Prostor se inače ne grije, a predviđeno je podno grijanje u dnevnim boravcima te konvekcijsko-klimatizacijskim jedinicama bez ovlaživanja u sobama. Greške se nastavljaju i dalje tijekom korištenja prostora, naročito porastom temperatura u lipnju sljedeće godine, te se ispitivanjem trebalo utvrditi razlog i način otklanjanja nedostataka.

k28-turkulin-01-300.jpgSlika 2. Parket vrlo malo koritavi s markacijom bridova, ali se odiže u dugačkim pločama. Bukovina je srednje potamnjena (blago pregrijana), uglavnom radijalne/poluradijalne teksture.

PREGLED

U skoro svim prostorijama stanova, i na sredinama prostorija i uza zidove, dolazi do greške valovitog deformiranja parketne obloge poprijeko po širini dasaka, pri čemu je parket nabubrio do zapunjavanja dilatacijskih zazora, mjestimično upire o zidove (slika 3 i 5) i odiže se od podloge (gibanje pri koraku). Lijepljenje je mjestimično izvedeno s nepotpunim nalijeganjem dasaka na namazanu plohu (slika 4), pri čemu je površina adhezije premala, a daske nisu namazane cijelim naličjem. Ljepilo drži dovoljno dobro za parket, no sloj ljepila ne sadrži tragove estriha, što znači da do popuštanja veze ne dolazi zbog grešaka ljepila ili zbog slabe adhezije ljepila na daščice, nego do otvrdnjavanja ljepila pod nedovoljno prilegnutom drvenom oblogom. U spavaćoj sobi  pak lijepljenje je dobro, kohezijski lom nastaje u cementnoj podlozi, što  upućuje na dobru vezu prianjanja s masom za izravnavanje, ali i na neodgovarajuće pripremljenu cementnu podlogu, koja ima slabu gustoću i konzistenciju (slika 5).

HRKorak409.inddSlika 3 a i b. Parket se raširio i zapunio dilatacijske reške, koje su i izvorno bile premale, uz koje su zidovi još vlažni. Sadržaj vode na površini (lijevo) oko 1% je viši od sredine i dna daščica (desno).

k28-turkulin-03-300.jpgSlika 4. Parket u manjoj sobi koritavi dubinom luka < 2mm, bez otvaranja reški. Ljepilo nanešeno lopaticom plitkog zuba tek se mjestimično slabo drži za drvo, ali se za podlogu uopće nije prihvatilo, te na naličju nema tragova zrnaca betona.

Mjerenjem originalnog, u PE ovitak zapakirnog uzorka parketa, utvrđeno je da sadržaj vode parketa iznosi između 3 i 4,6%, sa srednjom vrijednosti od 4,4%. S obzirom da pregrijano drvo postiže 3 – 4% niže ravnotežne sadržaje vode pri sobnim uvjetima od prirodnog drva, ovo odgovara srednjoj ravnotežnoj vlazi drva od oko 7,5 – 8,5%, što je odgovarajuće prema uvjetima standarda HRN EN 13226 (Klasični parket s utorom i perom), te dobro prilagođena vlažnost za stambene uvjete centralnoga grijanja. Pri tome srednja širina dasaka iznosi 90,03 + 0,2mm što odgovara zahtjevima u Hrvatskoj prihvaćenih europskih standarada po kojima se ovaj proizvod može deklarirati: HRN EN 13226 (klasični parket > 14mm) ili HRN EN 13228 (tanke obložne podne daske < 14mm). Ovi rezultati ukazuju na to:

  1. da je parket bio pravilno pakiran, uskladišten i da mu se sadržaj vode i dimenzije nisu mijenjale zbog ev. navlaživanja u skladištu, što bi se vidjelo po razlikama širina čela i sredina dasaka
  2. da se nominalne dimenzije (90mm) i sadržaj vode (4,5%) originalno zapakiranog pregrijanog bukovog parketa mogu uzeti kao izvorne vrijednosti položenoga parketa u prostoru.

k28-turkulin-04-300.jpg

Slika 5. Odignute daske u spavaćoj sobi otkrivaju slabu konzistenciju cementne podne podloge, koja se slabim kohezijskim svojstvima raslojava pod slojem mase za izravnavanje i ljepila.

MJERENJA I NALAZ

Ekspertiza se zasniva na površinskim mjerenjima i na mjerenjima vlažnosti podloge. Rezultati svih mjerenja usklađeni su bez nepredvidivih rasipanja, a prikazani su u zbirnim tablicama 1 i 2.

U trenutku pregleda na zgradi je izmjerena temperatura zraka od 23 – 23,5°C,  a relativna vlažnost iznosila je oko 72 – 74%, što predstavlja uvjete povećane vlažnosti zraka za kondicioniranje parketa. Iz tablice 1 se vidi da pri uvjetima kakvi se održavaju u zgradi ravnotežni sadržaj vode pregrijanoga drva u sredinama daščica iznosio bi oko 9,5%, što bi odgovaralo normalnom parketu od 13,5%, a to je iznad dozvoljenog srednjeg sadržaja vode za parket koji po bivšem standardu HRN D.D5.020 iznosi 13% a po sada važećem HRN EN 13629 (Klasični parket s utorom i perom) iznosi 11%. Treba napomenuti da se sadržaj vode pregrijanog parketa, zbog promijenjenih svojstava takvo modificiranoga drva, ne može pouzdano mjeriti električnim vlagomjerom. HRKorak409.inddČak i norma za pregrijano drvo (prCEN/TS 15679 – Termički modificirano drvo) zahtijeva da mu se sadržaj vode određuje gravimetrijski, dakle razlikovnim vaganjem nakon potpunog sušenja na 103 + 2°C, a ne elektrootpornim vlagomjerom, koji je neprecizan u tako niskim područjima sadržaja vode, kakve pregrijano drvo postiže nakon kondicioniranja. Na zgradama se, međutim, služimo električnim vlagomjerom da utvrdimo razlike između gornjih i doljnjih slojeva daščica. Srednji sadržaj vode, mjerodavno utvrđen na izuzetim daščicama u laboratoriju (donji redak tablice 1) iznosi 6,5%. Sadržaj vode položenoga parketa, mjeren elektrootporno (prva dva retka u stupcu 4 tablice 1), redovito je niži od vrijednosti koje bi pregrijani parket ravnotežno poprimio da je duže vremena izložen klimatskim uvjetima izmjerene vlage (r.v.z. > 70 %). To znači da se parket još uvijek može navlaživati iz zraka. Sadržaj vode betonske podloge (tablica 2) još je uvijek (više mjeseci nakon polaganja) iznad vrijednosti od 3%, (gravimetrijsko mjerenje), što je iznad dozvoljene gornje granice vlage za postavljanje parketa koja je prema standardu HRN U.F2.016 (Završni radovi u građevinarstvu – ugrađivanje podnih elemenata od drva) iznosila 3%. Očito je da je podloga u trenutku polaganja bila prevlažna za polaganje parketa. Parket je stajanjem na podlozi preuzeo srednji sadržaj vode veći od 10% na naličju i nabubrio, ali je i površinski preuzeo vlagu iz okolnog zraka, jer su i vrijednosti vlage na površini više od onih s kojima je parket proizveden. Takvo je stanje održavano niskom temperaturom i relativno visokom vlagom zraka u zimskom i proljetnom razdoblju. Difuzija (kretanje vode kroz membranu) je relativno spora zbog male paropropusnosti sloja laka, ali dovoljna da izazove pojavu koritavljenja. Kako temperatura prostorije raste s godišnjim dobom, tako se i povećava difuzija kroz drvo, povećava se gradijent vlage po presjeku daščica i one počinju koritaviti tamo gdje je podloga vlažnija (u sobama), a bubriti u širinu tamo gdje  podloga podjednako vlaži drvo kao i okolišni zrak.

HRKorak409.inddMjerenje širine 10 daščica na podu pokazuje vrijednost od 905,00mm, a širine pojedinačnih daščica izuzetih s poda imaju srednju vrijednosti od 90,47mm, tako da je parket u prosječnom slučaju nabubrio oko 0,5mm po nominalnoj širini daščice od 90mm. To znači da je parket proizveden s točnom vrijednosti nominalne širine, te da je bubrio nakon polaganja počevši od proizvodnoga sadržaja  vode. Odgovornost za grešku može se djelomično pripisati podopolagaču, jer je on morao dodatno kontrolirati sadržaj vode cementne podloge i odgađati polaganje parketa dok se sadržaj vode podloge ne spusti ispod 2% po CM metodi, odnosno ispod 3% po elektrootpornoj metodi. Standardi DIN18365 (Radovi izvođenja podova) i DIN 18356 (Parketarski radovi) također nalažu da preuzimatelj posla obrati posebnu pozornost na pripremljenost podloge (njezinu ravnost, odsutnost pukotina, primjerenu suhoću itd). Utvrđivanje pripremljenosti za početak ugrađivanja podnih elemenata izvodi se zapisnički uz prisutnost izvođača podloge, ugrađivača podnih elemenata i nadzornog organa (predstavnik investitora). Kada se utvrdi ispravna pripremljenost, može se pristupiti ugradnji podnih elemenata. Osim toga, ako je parket nabubrio ca 5 mm po širinskom metru, a sada je već zapunio reške, znači da su bile ostavljene premalene dilatacijske reške. Naime, da bi došlo do sabijanja parketa na širini prostorije od 4 metra, ispada da su reške iznosile samo 1cm uza svaki zid, a uzance struke naglašavaju da razmak do zida, čak i ako se širina reške ne izračunava, treba iznositi debljinu klasičnog masivnog parketa, tj. uobičajeno 2cm.

Odgovornost se djelomično može pripisati i investitoru, tj. njegovu nadzoru, jer nije osigurao potrebne uvjete za polaganje parketa (odgovarajuću vlažnost podloge i stambene klimatske uvjete u prostoru polaganja), tj. da zgrada nije bila pravilno grijana i klimatizirana za radove. U prostorijama moraju biti završeni svi građevinski, završni i montažni radovi, mora se omogućiti grijanje i provjetravanje, temperatura prostorije trebala bi  biti najmanje 10°C i vlažnost zraka 45 do 65%. Prema uzancama struke minimalni uvjeti za vrijeme polaganja parketa LIJEPLJENJEM trebaju biti > 18°C i  <  65% rel. vlažnosti zraka, a temperatura poda min 15°C i max. 20°C (to zahtijeva i proizvođač ljepila), što se ne može održavati bez grijanja. Odgovornost se ne može pripisati proizvođaču parketa, jer je parket proizveden i evidentno isporučen sa standardno odgovarajućim sadržajem vode, što pokazuje mjerenje dostavljenog uzorka i rezultati mjerenja stanja na zgradi. Kakogod, na pojavu greške utječe djelomično i činjenica da je sadržaj vode pregrijanog parketa niskih vrijednosti, što čini polaganje na kritično vlažnu podlogu, pogotovo usporednim slogom, vrlo riskantnim. Jedino potpuno pravilno, ali skupo i nepraktično rješenje,  bila  je izmjena poda uz instalaciju isušivanja cementne podloge, zatim izravnavanje, predobrada podloge i ponovno polaganje.

U prostorima gdje se parket nije odigao, moglo se parket obrusiti i omogućiti isušivanje, zatim ponovno pobrusiti i polakirati. Kakogod, s obzirom da je već došlo do deformacija parketa i do pojave trajnog bubrenja, javit će se naknadna greška isušivanja podne plohe i pojave reški nakon prve, i naročito nakon druge sezone centralnog grijanja. Tada će se parket stabilizirati na oko 3 – 5% sadržaja vode i utegnuti u ukupnom iznosu mnogobrojnih uskih reški do oko 0,3 – 0,4cm po metru širine poda.

  1. ZAKLJUČAK I MIŠLJENJE

Iz mjerenja i analize podataka i uzoraka vidljivo je sljedeće:

  1. da se može utvrditi da je parket pri polaganju bio odgovarajuće kakvoće s obzirom na sadržaj vode i točnost dimenzija
  2. da su primijenjeni odgovarajući materijali za izvedbu poda
  3. da je parket položen na podlogu čija je vlažnost bila previsoka za polaganje parketa,
  4. da su okolnosti nakon razdoblja polaganja uvjetovale navlaživanje daščica uz mjestimično izdizanje gaznoga sloja, te je došlo do njihovog sabijanja i koritavljenja. Stjecaj okolnosti u zimskom razdoblju izvan uporabe (niska temperatura poda i visoka relativna vlažnost zraka) doveli su do stabilizacije visokih sadržaja vode za pregrijani bukov parket, te u ljetnom razdoblju, s početkom zagrijavanja plohe i kretanja vlage, dovode do pojave koritavljenja.

Parket koji nije pravilno zalijepljen, tj. koji pod udarcima pokazuje znakove slabe veze ili odvojenosti od podloge, trebalo je odmah izvaditi, podlogu izravnati i posušiti, te netom prije pristupanja kompletnom završetku radova ulijepiti novi parket i sve obrusiti i lakirati. Tamo gdje je parket zalijepljen propiljene su sabijene zidne reške, nabubreni parket obrušen, kondicioniran u klimatskim uvjetima intenziviranoga grijanja i sušenja, te završno lakiran. U tom slučaju došlo je do sušenja cijelog poda u manjoj mjeri i izjednačavanja vlažnosti po debljini daščica, što smanjuje posljedice grešaka, ali može nakon prve sezone centralnoga grijanja rezultirati pojavom novih reški. Podopolagače koji rade s parketom od pregrijanoga drva treba upozoravati da takav materijal, iako je dimenzijski stabilniji od prirodnog drva, ne opravdava greške kod polaganja u neodgovarajućim fizikalnim uvjetima. Korisnike objekata treba uvijek upozoravati na vlastitu obavezu održavanja i kontrole pravilne temperature i relativne vlažnosti zraka, koja treba zimi iznositi najmanje 20°C i 55-65% relativne vlažnosti zraka, kako sustav grijanja radijatorima ili konvektorima ne bi dovodio do isušivanja drva. Izvjesno je da će greška bubrenja rezultirati naknadnom pojavom reški u klimatskim uvjetima podnog i konvekcijskog grijanja, kao i isušivanjem u ljetnim mjesecima kada klimatizacijska instalacija isušuje zrak. Stoga je preporučljivo uvesti i kontrolu  ovlaživanja zraka.

Prof.dr.sc. Hrvoje Turkulin
Ovlašteni sudski vještak drvne tehnologije

PODIJELI