Greške terasnih podova-Ekspertiza sudskog vještaka

U ovom ćemo članku nastojati prikazati problem koji se javlja kod uporabe drva u vanjskim uvjetima, te analizirati razloge njegova nastanka i načine otklanjanja. Opisana situacija na zgradi uglavnom se odnosi na zatečeno stanje kod pojave grešaka. Nakon analize provedena je i sanacija prema predloženom rješenju, pa ćemo prikazati i uspješnost zahvata popravka.
Predmet analize su vanjske podne obloge – stubišta, balkoni i terase (tzv. “deking”) od drvenih dasaka velikih dimenzija, u približnoj kvadraturi od 300 m2, ugrađene na apartmanskoj kući na lokaciji u primorskom podneblju Hrvatske. Radi se o apartmanskom objektu na kojem je velika površina dviju etaža (vanjskih podova prostora ulaznog podesta u prvoj (sjevernoj) etaži, te terasa u doljnjoj – vrtnoj (južnoj) etaži) izvedena vrlo trajnom i stabilnom vrstom drva Ipe lapacho.

k27-Turkulin-00-200.jpgk27-Turkulin-01-300.jpgSlike 1 a i b. Pogled na terasu kata i vrta . Mjestimične duge reške nastaju bubrenjem obložne plohe po cijeloj širini poda, prekomjernim bočnim tlakom i izdizanjem pojedinih dasaka.

Na spomenutom objektu su polovinom kalendarske godine (između polovice lipnja i srpnja) postavljene vanjske drvne obloge prve klase kvalitete, dimenzija 115 x 1600- 3000 x 20 mm, uglavnom polutangentne i tangentne teksture, površinski protuklizno užlijebljene na licima. Obloge su izvedene usporednim polaganjem po širinama od preko 4 m. Postavljanje je izvedeno na betonsku podlogu uvijanjem poprečnih pruga brezove vodootporne furnirske ploče (slika 5) te lijepljenjem podnih dasaka građevinskim bezvodnim poliuretanskim gumenim ljepilom. Iako su po projektu reške gazne plohe trebale biti otvorene, izvočač poda ih je zapunio brtvenim kitom za palube.
Predmet ove ekspretize je, dakle, analiza stanja obloga i utvrđivanje razloga deformacija – koritavljenja i izvijanja, uz mjestimièno odizanje dasaka i odvajanja od podloge, koje se dogodilo tijekom prve zime u uporabi.

MJERENJA I NALAZ

Pregled je izvršen na objektu u veljači, a pritom su načinjena i osnovna mjerenja. Zbog nepopravljivih grešaka proveli smo otvaranje poda, tako da se ova ekspertiza zasniva na površinskim mjerenjima i na mjerenju izuzetih uzoraka. Mjerenje je izvršeno elektrootpornim instrumentom za mjerenje vlage drva i građevinskih materijala, mjerenjem relativne vlažnosti i temperature zraka, temperature poda, sadržaja vode dasaka i njegovoga gradijenta (raspodjele) po debljini.
k27-Turkulin-02-300.jpgk27-Turkulin-03-300.jpg

Slika 2 a i b: Izgled saniranog stanja objekata sa slika 1 a i b

Lapacho (latinski Tabebuia spp.) je vrsta drva deklarirane izuzetne prirodne otpornosti, velike tvrdoće i dobre dimenzijske stabilnosti nakon što se osuši na zrakosuhi sadržaj vode (ca 15 %). Kakogod, usporedno postavljanje ima, čak i kod stabilnih vrsta drva, negativnosti izraženijeg rizika posljedica bubrenja i utezanja drva pri normalnim godišnjim promjenama relativne vlažnosti zraka, a naročito u vanjskim uvjetima djelomične ili potpune izloženosti kiši (slika 1 a i b), te posljedičnog ravnotežnog sadržaja vode drva. Kako je drvo isporučeno sa sadržajem vode od 10 % a ravnotežni sadržaj vode u uporabi je iznad 15 %, bilo je za očekivati da æe drvo bubriti, naročito na izravno zapljuskivanim plohama.

k27-Turkulin-05-300.jpgk27-Turkulin-04-300.jpgSlika 3 a i b: Čeoni rub oplošja terase :Lijevo (slika ) se vidi da se daske koritave bridovima prema gore a podgled zatvara ventilaciju podsloja. Desno se vidi uspješno sanirano stanje.

Podne daske su svugdje više ili manje iskoritavljene bridovima prema gore, s time da su deformacije izraženije na južnim ekspozicijama – koritavljenje je jače na katu, a bubrenje i distorzija na vrtnim terasama (slike 1, 3 i 4). U trenutku pregleda, u natkrivenom ulazu prizemlja, na površini dasaka je izmjerena temperatura od 5 °C. Svugdje je izmjeren niži sadržaj vode na površini nego na naličjima dasaka, s time da je gradijent (a time i koritavljenje uslijed neuravnoteženog bubrenja) veæe na katovima (slike 1 i 3) nego na vrtnim terasama (slika 4). Na podestu ulaza gornja je strana suhlja nego na nenatkrivenim plohama, a površinski sadržaj vode iznosi 13 do 15%. Na naličju, međutim, gdje se voda skuplja a ne može izaći, sadržaj vode je skoro 30 %, ta je zona prekomjerno nabubrena, pa je koritavljenje tako izraženo da ukida normalnu funkcijsku vrijednost podova (slike 7a i b). Na drvu vrtnih terasa je gradijent vlage po poprečnom presjeku manji, ali su površine vlažnije, tako da sadržaj vode površine iznosi oko 15 % a naličja dasaka oko 19 %. Mjestimično su daske vrtne konstrukcije i podložna furnirska ploča bile potpuno mokre (iznad 40 %, znaèi potpuno napojene).

k27-Turkulin-06-300.jpgSlika 4. Detalj oplošja vrtne terase pokazuje nastavno spajanje prekratkih komada i zarazu gljivama
u kontaktu s tlom (strelica).

Nepoštivanjem uzanci fizièke i konstrukcijske zaštite građevnog drva načinjene su dvije greške koje dovode do šteta: drvo je stavljeno u kontakt sa tlom, te je onemogućeno ravnomjerno otjecanje vode i isušivanje podkonstrukcije podova. Pri tome je stanje pogoršano zapunjavanjem reški kitom, čime je intenzivirano nakupljanje vode u podsloju i onemoguæeno njeno isparavanje kroz reške.

Podovi se nisu smjeli izvoditi uvijenjem popreènih pruga izravno u beton, jer je time onemogućeno otjecanje vode padom cijele plohe na van. Podlaganjem ovih poprečnih pruga (pločicama od vodootporne furnirske ploče, građevinske gume, metala ili trajne vrste drva kao što su lapacho, bagremovina i sl.) omogućilo bi se otjecanje vode prema van. Ovako se voda zadržava na kaskadama poprečnih pruga (slike 5) te prekomjerno vlaži naličja obložnih dasaka.

k27-Turkulin-07-300.jpgSlika 5: Detalj otkrivene potkonstrukcije terase: pruga vodootporne furnirske ploče s
nanosom gumenog ljepila uvijena izravno u beton (strelica) i adhezijski lom na drvu obloge
(gore desno)

Podovi se nisu smjeli izvoditi bez ventilacijskih otvora za naličje, tj. zatvaranjem čelnih krajeva podgledom (slika 3), stavljanjem do sloja zemlje (slika 4) i sučeljavanjem dasaka s pročeljem i pragovima vrata (slika 1 a i b). Potkonstrukcija se mora ventilirati ulaskom zraka na jednoj i izlaskom na drugoj strani, tako da čak i bez strujanja uslijed djelovanja vjetra i zagrijavanja plohe suncem, dolazi do ravnomjernog isušivanja podsloja. Najbolji primjer je natkriveno stubište (slika 6) gdje daske od masivnog drva, skoro četverostruke širine u odnosu na podne daske, nisu ni malo iskoritavljene, jer se ravnovjesno vlaže i isušuju sa svih strana.

HRKorak309_2.inddNa kraju, uzance pravilne gradnje drvom zabranjuju kontakt drva sa zemljom radi velikog rizika zaraze gljivama truležnicama, pogotovo ako sadržaj vode u razdobljima duljim od 2 tjedna bude veći od 20 % (što je ovdje slučaj). Čak i prirodno trajne vrste drva, kao što je lapacho, nakon jedne zimske sezone iskazuju tragove biološke infekcije, a ovdje je mjestimično očit i razvoj tijela gljiva (slika 4).

k27-Turkulin-09-200.jpgSlika 8: Na vrtnoj terasi sdržaj vode i na površini je dasaka visok, naročito na zamočenim dijelovima, što uzrokuje ekscesno bubrenje, sabijanje kita, vitoperenje i izdizanje dasaka (lijevo)

Zapunjavanje reški trajnoelastičnim kitom za palube smatra se opravdanim u slučajevima suhe ugradbe, ugradbe uskih dasaka punoplošnim lijepljenjem ili kod dobre ventilacije podsloja. Zatvaranje reški, naime, ima funkcijsku prednost sprečavanja nakupljanja prljavštine i zemlje između dasaka, koje je nemoguće čistiti ako je pod fiksiran o tlo, kao u ovom slučaju. Ukoliko se pod izvede s dobrom ventilacijom, odobrava se kitanje reški. Kakogod, ovdje se ne preporučuje kitanje kod reparacije, a reške širine 10 mm omogućit će čišćenje podsloja mlazom vode. Naime, prirodno je strujanje ispod horizontalnih ploha podova mnogostruko slabije nego što je to, primjerice, ventilacija vertikalnih drvenih obloga na fasadama. Stoga će ostavljanje reški otvorenima doduše omogućiti prolaz tekuće vode u podsloj, ali ako ta voda može slobodno otjecati, onda će otvorenost reški bitno doprinijeti nastavnom isušivanju cijelog poda. Sigurno je da će sadržaj vode drva u pojedinim periodima godine biti povišen, ali će biti ravnomjeran po debljini pa će posljedice koritavljenja biti mnogo manje.

k27-Turkulin-10-200.jpgSlika 9: Koritavost je veća na daskama koje su suhlje na površini nego na dnu (gornja tri odreska) nego na daski s vrtne terase (doljnji odrezak) koja je ravnomjerno, ali jače nabubrila

Stanje se saniralo prema nacrtu na slici 10. Pri tome se vodilo računa da kutna letvica, koja sprečava propadanje veće prljavštine i predmeta u rešku do zida (osim kod praga), ima otvore za ventilaciju, te da maska čela (pokrovna letva) bude odmaknuta barem 40 mm. Pokrovna letva treba se montirati uvijanjem, da se može skinuti kod čišćenja podkonstrukcije. Da se spriječi gniježđenje insekata, otvor ispod te letve može se zatvoriti mrežastom plastičnom trakom.
Za plohe terasa vrtova morala bi se provesti kompletna sanacija, izdizanjem podova, izvedbom novih podova pri čemu se moralo osigurati a) dovoljan pad betonske osnove, b) mogućnost otjecanja vode niz beton podlaganjem poprečnih montažnih pruga, c) debljinu zračnog podsloja najmanje dvostruke debljine obložnih podnih dasaka, d) ventilaciju prolaskom zraka svih čelnih ploha. HRKorak309_2.indd

Slika 10 a (nacrt rješenja terase)
Slika 10 b (pogled): Predložen način izvedbe sanacije podova

Pri tome uvijanje elemenata konstrukcije nekorozivnim elementima predstavlja bolje rješenje od građevinskog lijepljenja, jer to omogućuje kasnija otvaranja poda radi čišćenja, vađenja eventualno upalih manjih predmeta, te izmjene oštećenih elemenata. U tom bi slučaju kitanje reški među daskama gaznog sloja bilo izlišno, štoviše bilo bi nepovoljno sa fizikalnog stajališta.

ZAKLJUČAK
Iz mjerenja i analize podataka i uzoraka vidljivo je sljedeće:

a) da se može utvrditi da su pri polaganju vanjskih podova primijenjeni materijali odgovarajuće kakvoće za namjenu i odgovarajućeg sadržaja vode
b) da je konstrukcija podova pogrešna u smislu izostanka mogućnosti otjecanja vode iz podsloja, nedovoljne ventilacije podsloja, te stavljanja drva u izravan kontakt sa zemljom. Podopolagač je nastojao spriječiti navlaživanje podkonstrukcije kitanjem reški, ali je taj zahvat dugoročno neučinkovit i dodatno pospješuje razloge grešaka.

c) da su okolnosti u razdoblju nakon polaganja uvjetovale postupno sve veće navlaživanje, zaostajanje zapretene vode u podsloju i bubrenje daščica uz jake deformacije gaznoga sloja. Greške na podovima vrtnih terasa i balkona su nepopravljive i netolerirajuće, jer je funkcija podova potpuno ukinuta.

Stanje je uspješno sanirano sljedećim zahvatima:

a) natkrivene stube, prolaze i ulaze ostavljeni su kakvima jesu, iako bi i ovdje bilo dobro izvesti novu potkonstrukciju s ventilacijom podsloja.
b) Sve južne terase (vrtne i katne) promijenjene su uz primjenu konstrukcijskih mjera predloženih u nalazu: osigurano otjecanje vode iz podkonstrukcije, osigurana ventilacija podsloja, osiguran odmak od zemlje. Provedeno je uvijanje umjesto lijepljenja elemenata i izbjegavanje zatvaranja reški kitom.

 Prof.dr.sc. Hrvoje Turkulin 

PODIJELI