Uređenje vrta – 1. dio

O vrtu
Čovjek, otkako je svjestan samoga sebe, živi u najužoj povezanosti sa raslinjem i cijelom prirodom. Ova povezanost se uspjela očuvati tako da je značajna i danas, posebno ondje gdje se način života udaljava od prirode. Brojne djelatnosti odvijaju se većinom u tijesnim, zatvorenim prostorima pa su i životne navike i slobodno vrijeme sve manje povezani sa prirodom. To se odnosi prije svega na urbana naselja, gdje su ljudi najviše odvojeni od nje i svega što je s njom povezano.

vrt-1.jpgNaši preci su vrlo brzo počeli saditi raslinje oko svojih prebivališta, uredili su svoju okolicu, a zajedno s njom i vrtove – dijelom za uzgajanje hrane i druge potrebe, ali i radi ljepote bilja i povezanosti s njim. Vrtove su poznavali još u starom Egiptu, davno prije Krista. Slično je bilo i u staroj Grčkoj, gdje su stabla častili poput božanstava. Umjetnost uređenja vrtova i vrtna kultura su se razvijale zajedno sa čovjekom. Bio je to izraz njegova pogleda na svijet. Označavali su njegov društveni položaj, što se najbolje pokazalo u doba baroka. Svi poznajemo znamenite vrtove Versaillesa, koje je dao urediti Kralj Sunca Luj XIV da bi se njihovom ljepotom i opremom veličala njegova moć i uspjeh.

vrt-2.jpgNo, tijekom obavljanja svojih svakodnevnih poslova ljudi su se na selu neprestano nalazili na otvorenom – bili su po čitave dane sa prirodom. Kretali su se po okolišu koji su tijekom stoljeća sami mijenjali, i to uz jako izražen osjećaj za prirodu. Bili su dio te prirode. Danas nam nedostaje taj neposredni dodir. Živimo u svijetu koji smo tako preuredili da bi nam sve u njemu što bolje služilo, ali smo negdje putem izgubili onaj prisni dodir sa prirodom. Raskorak između osmišljene, raskošno uređene kuće i njezine okolice često je vrlo velik. Prostor vrta ostaje neuređen ili siromašan, kao prava suprotnost kući.

vrt-3.jpgOndje, gdje smo svjesni ovog izgubljenog dodira s prirodom, pokušavamo ga nadomjestiti – vrtom. Ovih se uređivanja prihvaćamo na različite načine. Okolica kuće se može spontano razvijati. Neki u malešnom vrtu pokušavaju posaditi baš sve lijepo što raste. Drugi opet sve podređuju automobilima i parkiralištima za moguće goste. Najviše su u pravu oni, koji o prostoru vrta razmišljaju kao o izvanrednoj dragocjenosti, o nečemu što je jednako važno koliko i kuća. Vrtovi će  vremenom postajati sve manji, ali i sve dragocjeniji. No, došlo je vrijeme kada vrt trebamo uređivati, a ne samo saditi u njemu sve što niče. Moramo ga uređivati promišljeno, i to na temelju spoznaja struke koju nazivamo – uređenjem vrtova i parkova.

U prošlosti su ljudi imali više sluha za sklad. Danas ima toliko mnogo saznanja i spoznaja, da se svatko usmjerio na razmjerno usko područje. A to važi i za oblikovanje i uređenje vrtova.

 

Andrej Strgar, dipl. ing. arh. krajolika

Izvori fotografija:
Ogrin D.: Vrtna umetnost …, DuDon Ewo, 1999.
Ogrin D.: Slovenske krajine, DZS, Ljubljana, 1989.
Brookes J.: The book …, Maxwell pub. Co., New York, 1991.
Cooper P.: New tech …, Octopus Publishing Group Ltd., 2001.
Strgar J.: Tivoli, ČZP Kmečki glas, 1994.

PODIJELI