Ispitivanje tekstilnih podnih obloga – 2. dio

Kako biste se osjećali kada biste u hlačama svijetlih nogavica hodali po tekstilnoj podnoj oblozi i ubrzo utvrdili da se boja na dnu vaših nogavica promijenila i jako nalikuje boji tekstilne podne obloge? Ili, da su se na vašoj majici pojavile mrlje čija je boja vrlo slična boji podne obloge na kojoj ste se upravo tako udobno odmarali? Da se to ne bi dogodilo, potrebno je podne obloge i prije uporabe ispitati na odgovarajući način. Postojanost njihovih boja određujemo pokusom trenja. Obavljamo ga prema standardu HRN EN ISO 105-X12 Postojanost boja prilikom trenja, odnosno po AATCC 116 ili IWS 232.

k20-46-s1-300.jpgSlika br. 1: A – univerzalni ručni crock-metar (SDL Atlas), B – univerzalni automatski crock-metar CM 5, C – crock-metar za ispitivanje podnih obloga

Postojanost tekstilnih podnih obloga mjerimo aparatima koji se na engleskom zovu »crockmeter« (engl. crocking – prijenos boje sa tekstila radi trenja). Postoji više vrsta crockmetara. Neki se više koriste u Europi, a drugi u Americi. Na slici br. 1 su prikazana tri modela. Nekada su crockmetri bili ručni, a danas se koriste oni automatski, koji pred ručnima imaju neke prednosti (automatsko prebrojavanje ciklusa, točan put pomicanja utega, ravnomjerno opterećenje, i drugo).

Sastavni dijelovi svih prikazanih crockmetara većinom su jednaki (slika br. 2):

– Površina koja se tare, na koju je pričvršćen uzorak tekstilne podne obloge (mjere uzorka po standardu AATCC 116 su 80 x 200 milimetara, dok su po HRN EN ISO 105-X12 50 x 140 milimetara);
– uteg, koji silom od 9 Newtona vrši pritisak na uzorak;
– trljač na donjoj strani utega (po AATCC 116 je okrugao, dok je po HRN EN ISO 105-X12 pravokutnog oblika, dimenzija 19 x 25 milimetara; kod oba se radi o gumenom nastavku na donjem dijelu utega);
– bijela pamučna tkanina za trenje, koju koristimo pri ispitivanju i u koju je presvučen trljač na donjoj strani utega (po HRN EN ISO 105-X12 tkanina za trljanje treba biti neškrobljena, izbijeljena pamučna tkanina, bez dodatnih obrada).

k20-46-s2-230.jpgSlika br. 2: Sastavni dijelovi crockmetra

Pokus za utvrđivanje postojanosti boja obavljamo na dva uzorka, koje uzimamo sa podne obloge – jedan se uzima uzdužno, a drugi je pravokutni na smjer tijeka podne obloge. Potom uzorak odgovarajućih dimenzija pričvršćujemo na površinu trenja. Moramo pripaziti na to da on u sebi sadrži sve boje iz podne obloge. Ako to nije moguće, tada se trljanje pojedinih boja obavlja kroz odvojene pokuse. Trljač na donjoj strani utega obavijamo pamučnom tkaninom za trenje. Uteg se spušta na oblogu i u deset ciklusa pomiče s jedne na drugu stranu, po vodoravnom putu dužine 10 centimetara. Deset ciklusa mora se pritom izvesti u svega deset sekundi. Kada po uzorku pomičemo suhu pamučnu tkaninu za trenje, govorimo o suhom trljanju, a kada po uzorku pomičemo vlažnu pamučnu tkaninu za trenje – o mokrom trljanju.

Nakon pokusa se pamučna tkanina za trenje uklanja i pomoću sive skale se ocjenjuje njezina obojenost zbog prijenosa boje prilikom trljanja sa površine podne obloge. Preporučen je minimalni stupanj za postojanost boje tekstilnih podnih obloga, koji iznosi 3–4 za suho, kao i za  mokro trenje.

Postojanost boje ocjenjujemo zasebno za mokro i suho trenje prema sivoj skali. Na primjer, 5/4 znači da je postojanost kod suhog trenja odlična (5), a kod mokrog dobra (4).

Kao što smo već spomenuli u prvom dijelu teme o ispitivanju tekstilnih podnih obloga, ocjene koje se dobivaju na temelju sive skale mogu se među sobom razlikovati. Zato se može preporučiti da se i u tom slučaju koriste mjerne sprave kao što su, recimo, spektrofotometri.

izv. prof. dr. Urška Stankovič Elesini

PODIJELI