Termičke osobine parketa

Kupci često puta odabiru parket s obzirom na njegov vanjski izgled, dok manje pozornosti poklanjaju drugim značajkama. Sa stanovišta projektanata važne su tehničke osobine, pri čemu se poštuju brojna mjerila (namjena prostora, opterećenja u njemu, klimatski uvjeti, toplinska i zvučna izolacija…). Teško je odabrati podnu oblogu koja bi optimalno odgovarala svim zahtjevima, a oni se obično i povećavaju ako se radi o ugradnji na grijani estrih.k18-28-s-230.jpgSlika 1: Parket od vrste drva doussié

Kod podnog grijanja nas – osim dimenzijskih svojstava – zanima i prikladnost sa stanovišta termičkih osobina. Uz njihovo poznavanje možemo lakše odrediti temperaturni režim grijanja u nekom prostoru, količinu topline koju u njemu treba postići te izračunati energetsku bilancu grijanja prostora. Prije svega je bitno da se pravilnim izračunom izbjegnu moguće pogreške do kojih može doći radi nepravilnog rukovanja grijaćim sustavom. Pa kako onda izabrati parket koji bi zadovoljio potrebe za što manjom uporabom toplinske energije, za suvremenim i lijepim izgledom, brzim postizanjem željene temperature u prostoru, i naravno – za niskom cijenom, uz poštivanje svih standarda vezanih uz kakvoću?

Pokušali smo utvrditi koji još čimbenici – osim same vrste parketa – mogu dodatno utjecati na toplinsku provodnost u drvu. Obavljen je pokus na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, pod mentorstvom izvanrednog profesora, dr. Željka Gorišeka. Upotrijebili smo tri tipa parketa od tri različite vrste drveta. Parketne daščice bile su izabrane u skladu s europskim standardima, to jest – bile su iz prvoga razreda kakvoće, koji nam obično preporučuju pri ugradnji na podno grijanje:

 Uz simulaciju podnog grijanja bile su izmjerene temperaturne razlike na donjoj i gornjoj strani parketne daščice te vremenski razmak potreban za postizanje stalne temperature na hodnoj površini (slika br. 2). Na grafikonu možemo jasno vidjeti vremenski tijek zagrijavanja hodne površine i temperaturnu razliku što nastaje zbog toplinskog otpora u parketu, koji je bio zagrijavan podnim grijanjem do 40 stupnjeva Celsiusa.

k18-28-dij-450-230.jpgSlika br. 1: Izmjerene temperature kod gotovog parketa od vrste drva doussié (a) i hrastovog klasičnog parketa (b); temperatura grijanja je 40 stupnjeva Celsiusa.

 Debljina je odlučujući čimbenik koji utječe na prijenos topline iz grijaćeg medija u okolicu. Sa stanovišta toplinske provodnosti i regulacije temperature u prostoru, klasični parket debljine 22 milimetra je za ugradnju na podno grijanje najmanje prikladan. Tanji parketi od gušćega drva pogodniji su radi manjih gubitaka topline i kraćeg vremena uspostavljanja stalne temperature na hodnoj površini, a to je naročito važno kod postizanja željene temperature grijaćeg medija.

Gušće vrste drva pružaju manji otpor toplinskom protjecanju. Drvo igličarki je u tom slučaju lošije, jer se obično koristi kao nosivi sloj kod višeslojnih parketa, pa je zato poželjno da taj sloj bude što je moguće tanji. Lam parket se pokazao kao najbolje provodan, jer je kod sve tri vrste drva (hrast, bukva i doussié) provodnost topline bila veća negoli kod drugih, »tanjih« parketa. Gotov parket je prikladan više radi svoje manje debljine, a manje zbog sastava (slabije provodan nosivi sloj). Kod gotovog parketa, kod kojega je nosivi sloj izrađen od gušćih vrsta drva, provodnost je slična kao i kod lam parketa.

Kod odabira parketa moramo prije svega pripaziti na dimenzijske osobine parketnih daščica, njihovu kakvoću i stanje prije polaganja (odgovarajuća vlažnost, skladnost mjera). Lam parket je sporniji radi manje debljine i njegove geometrije (nema sustava utora i pera). U tom bi slučaju za ugradnju na grijani estrih koristili prikladno odabran parket debljine od 8 do 11 milimetara. Zbog lošijih dimenzijskih osobina drva ne može se preporučiti uporaba bukovine, iako njezine termičke osobine zadovoljavaju.

Peter Bele, dipl. ing. šumarstva

PODIJELI