Prethodno oblikovanje keramičke obloge

Keramika je obložni materijal koji omogućava jednostavno održavanje i potpunu higijenu njime obloženih površina. Keramikom oblažemo podove i zidove u prostorima gdje upotrebljavamo vodu – obično u kupaonici i kuhinji, kao i podove koje treba čistiti vlažnom krpom ili pod vodenim mlazom kako bi postala doista čista, dakle – podove ulaznih prostora i spremišta, radionice, garaže, balkone i terase. Keramika može biti hladna ili tvrda, glatka ili topla, meka ili hrapava, zaobljenih rubova i ugodnih toplih boja. Ponegdje, prije svega u toploj mediteranskoj okolini, keramikom se oblažu sve unutarnje površine prostora u kojima se boravi. Budući da znamo koliko su keramičke pločice trajne, te površine obično želimo obložiti »jednom za svagda«.

k16-19-s1-p230.jpgSlika 1: Fasade obložene keramikom u Župančičevoj jami, Ljubljana; foto: Franci Žakelj

Trgovine nude iznimno velik izbor keramičkih pločica – domaćih i stranih, prije svega – talijanskih proizvođača. Pojam keramičke obloge moramo proširiti i na druge mineralne obloge koje se polažu kao keramičke pločice i oblikovane su u ploče, pločice ili mozaike. Tu se ubrajaju porculanizirani prah, staklo, amalgam granita i stakla, teraco pločice i prirodni kamen. Obložni elementi su različitih mjera, boja, uzoraka i tvrdoće. Njima možemo oblagati unutarnje podne i zidne površine te vanjske podove i fasade, dakle – završne površine različitih namjena. Zato oblogu treba dobro isplanirati da bismo izbjegli nasumce odabrane materijale i stihijsku izvedbu.

 Čimbenici planiranja keramičke obloge

Na planiranje izrade keramičke obloge utječe veliki broj čimbenika. Najvažniji su:

  • oblikovni zahtjevi naručitelja,
  • vrsta i kakvoća podloge,
  • izbor pločica s obzirom na položaj i namjenu površine (izvana ili unutra, pod ili zid, stambena ili javna površina, izloženost opterećenjima ili kemikalijama),
  • izbor sistema polaganja.

 Nacrti za polaganje keramičkih obloga sastavni su dio projekta izvedbe ili opreme prostora. Izrađuje ih arhitekt. Neki su već i kod izrade nacrta toliko dosljedni, da keramičkim oblogama pomno prilagođavaju čak i građevinske dimenzije prostora koji će biti obloženi keramikom. A tako i treba. Jer, najljepša je uvijek ona obloga koja je izvedena sa cijelim pločicama.

k16-19-s2-p230.jpgSlika 2: Fasada u Trnovskom pristanu, osmislili arhitekti Sadar i Vuga

 Ako polagač keramičkih obloga ima nacrt za izvedbu, oblogu će položiti onako, kako je to i predviđeno. Ima li nekih nejasnoća, treba se posavjetovati s arhitektom. Prije polaganja moraju se uvijek izmjeriti površine i uskladiti izvedbeni nacrt sa stvarnim mjerama. I kod površina pravokutnih oblika mora se provjeriti njihova pravokutnost, na primjer – mjerenjem dijagonala.

 Međutim, naručitelj često nema nikakvog nacrta, a to znači da mu on nije ni potreban. Misli da je polagač pločica stručnjak koji će oblogu izraditi po svojoj želji. Obično mu kaže samo približno kakvu oblogu želi imati i upita ga – koliko pločica treba kupiti.

Zahtjevi naručitelja, vezani uz oblike

Naručitelj obično želi da pločice budu položene prema jednom od sljedećih oblikovnih zahtjeva:

  • pravokutno na os površine,
  • bočno na os površine (u karo- obliku ili dijagonalno),
  • sa rubom,
  • sa rozetom na sredini površine,
  • u obliku šahovnice,
  • s oblikovanjem posebnih elemenata na određenim mjestima,
  • sa kombinacijama gore navedenih zahtjeva.

k16-19-s3-p230.jpgSlika 3: Oblikovni zahtjevi (pravokutno odnosno bočno na os površine, obrub, šahovnica, s oblikovanjem posebnih elemenata, rozeta); Ilustracija: Vesna Breskvar

U ovom slučaju polagač keramičkih obloga mora izmjeriti površine i sam pripremiti nacrt po kojemu će položiti oblogu. Može mu se preporučiti da si pritom osigura stalnu suradnju sa stručnjakom za oblikovanje keramičkih obloga, recimo – s arhitektom.

Stručnost polagača

Dobar polagač ima – pored stručnih znanja i vještina – i izoštren, odnosno odškolovan osjećaj za estetiku. On poznaje šarolikost ponude na tržištu koje brzo prihvaća i posreduje sve tehnološke i oblikovne novosti te se zato stalno stručno usavršava. Mora znati predvidjeti poteškoće s kojima se može susresti prilikom izrade nacrta i izvedbe te ih rješavati u suradnji s ovlaštenim stručnjacima i predstavnicima proizvođača obložnih, veznih i fugirnih materijala.

Kao stručnjak za svoje područje, on neće tek tako slijediti zahtjeve naručitelja, nego će mu znati dati savjet i svoje prijedloge utemeljiti na stručnim spoznajama. On mora znati pojasniti naručitelju zbog čega treba poštovati temeljna pravila polaganja. Spomenut ću, primjerice, da naručitelji često žele izvedbu keramičkih pločica na dodir, to jest – bez fuga. Zadaća polagača pritom nije samo da naručitelja uvjeri kako to nije dobro, već i da unatoč njegovu ustrajanju na tom zahtjevu tako nešto naprosto – ne izvede. Naime, postupak izrade pločica i sama priroda keramičke obloge nalažu da obloga mora biti fugirana. Osim toga, obloga na dodir ne udovoljava higijenskim mjerilima, a istina je i to, da odgovarajuća debljina fuge zapravo naglašava lijepi izgled pločice.

Preporuke za polagače

Kod izrade nacrta dobro je poznavati i poštovati sljedeće preporuke:

  • oblogu planiramo u većem mjerilu (M 1 : 10 ili M 1 : 20);
  • kod izrade nacrta poštujemo širinu fuga, dakle – koordinatnu (modularnu) mjeru pločica (proizvodna mjera i fuga);
  • ako pločica nema dovoljno, raspoređujemo ih tako da na oba završna dijela ostanu jednako uski dijelovi pločica;
  • pravilo za polagače – da cijele pločice polažemo na one završne dijelove koji su najizloženiji pogledu – poštujemo, ako je to doista potrebno, na primjer – i na uglovima obloge;
  • zidnu oblogu završavamo gore sa cijelim pločicama od 10 do 20 centimetara pod stropom ili ispod rubnog završetka zida mansarde;
  • ako su i podne i zidne pločice istih dimenzija, i ako su položene pravokutno na os površine, tada se raster pločica treba uskladiti i na tlu, i po zidovima;
  • površine s mnogim uglovima ili nepravilnim kutevima oblažemo dijagonalno odnosno bočno na os površine;
  • kod obloga koje sadrže dvije i više boja te kod kombinacija jednobojnih i uzorkovanih pločica posebnu pozornost posvećujemo i usklađivanju boja – njihovom skladu, kontrastima i međusobnom odnosu između veličine obojenih površina, a poštujemo i način i vrstu osvjetljenja prostora;
  • pritom se pridržavamo sljedećih pravila oblikovanja:
  • bolje manje nego više,
  • radije jednostavno nego zamršeno,
  • daje se prednost simetriji nad asimetrijom;
  • moramo biti posebno pažljivi u radu kod oblikovanja pojedinosti kakve su uglovi, koje možemo obložiti fazonskim elementima od istog materijala, završnim dijelovima i dodirima od drugih materijala te kod odabira prikladnih dilatacijskih profila i završnih letvica;
  • kod podova s nagibom poštujemo pad još prilikom oblikovanja obloge.

k16-19-s5-p150.jpgSlika 4: Fotografije obloga

Polagači keramičkih obloga imaju sada doista mnogo narudžbi. Količina rada ipak ne bi smjela utjecati na njegovu kakvoću. Keramičke pločice se uvijek dobro opažaju te će stoga loše izrađena obloga ostavljati vrlo loš dojam o izvođaču. Zato polagač ne smije polagati obloge tek tako, bez prethodne pripreme i uzimanja u obzir i faze oblikovanja. Ima li jednake pločice, on može položiti takvu oblogu koja će uvijek plijeniti pogled svojom ljepotom, ili pak oblogu koja govori da ju je polagao na brzinu, pod pritiskom i na silu. Obje se gotovo u pravilu razlikuju ne samo po cijeni izvedbe, već i po vjerojatnosti podizanja tužbe nakon polaganja.

Vesna Breskvar, SGGEŠ Ljubljana

Izvori:
Aleksandra Bernot: Tehnologija oblaganja keramičkim pločicama. Interna skripta za Srednju građevinsku, geodetsku i ekonomsku školu, Ljubljana.
OZS – Sekcija građevinara, Odbor keramičara i pećara: Keramičarski radovi – standardizirani opisi i normativi. Ljubljana: Obrtna zbornica Slovenije, Gospodarska zbornica Slovenije, 1999.
Revija Gradbenik, Ljubljana: Tehnis, d. o. o.
Revija Korak, Nova Gorica: IMC, d. o. o.

PODIJELI