Sagovi i njega,5. dio – Tehnologija čišćenja

Temeljno dubinsko čišćenje

Unatoč usisavanju, oko 75 posto prljavštine ostaje u dubini podne obloge. U prikladnom trenutku (ne predugačkom) treba obaviti dubinsko čišćenje. Poznate su dvije metode, i to mokro šamponiranje odnosno dubinsko čišćenje pjenom te ekstrakcijsko čišćenje sa brizganjem vruće vode, odnosno dubinsko pranje.

  1. Temeljno dubinsko čišćenje pjenom

 

Ovu najstariju metodu prate neke poteškoće:

  • stezanje obloga;
  • gubitak boje, zamućenje boja, promjena tonova boja;
  • rezultati čišćenja su ispod očekivanja, a nakon čišćenja podne obloge opet ubrzo postaju prljave;
  • predugo sušenje, česta oštećenja hodne površine i vlakana radi snažnog mehaničkog djelovanja stroja;
  • otežano upravljanje strojevima, konstrukcija opreme nije jednostavna, visoka cijena takvih strojeva.

Od bitnog je značaja sastav otopine za čišćenje – koncentrata. Koncentrat dobre kakvoće mora imati sljedeće osobine:

  • dobru moć čišćenja uz neutralni pH;
  • ne smije biti otrovan i zapaljiv;
  • suhi ostatak mora biti kristaliziran i proziran, tekuć ili voskast, i ne prljav; koncentrat mora odgovarati svim suvremenim zahtjevima strojnoga čišćenja;
  • pjena je sastavljena od mjehurića, tako da lakše prodire u unutrašnjost podne obloge;
  • odgovarajuća postojanost pjene: prevelika postojanost umanjuje djelovanje čišćenja, a premalena dovodi do prevelikog vlaženja obloga;
  • tvrda voda ne smije negativno utjecati na koncentrat, pri čemu njegova uporaba treba biti mala;
  • ne smije sadržavati optičkih bjelila;
  • mora sadržavati sastojak (antisoiling) koji onemogućava prianjanje prljavštine na površinu vlakana;
  • pjena koncentrata mora biti dobar nositelj prljavštine.

Postupak dubinskog čišćenja pjenom odvija se ovako:

  • podnu oblogu treba dobro usisati, najbolje usisivačem s električnom usisnom četkom;
  • treba pregledati strukturu, sirovinski sastav i boju;
  • koncentrat za čišćenje treba razrijediti i napuniti rezervoar;
  • stroj za čišćenje treba pripremiti na posebnoj ploči, a mehaničku četku spojiti s dovodom pjene;
  • uvijek treba čistiti prema izlazu iz prostora;
  • odmah nakon mehaničkog čišćenja, usisivačem za vodu treba ukloniti suvišak pjene i vlage (trenutačno čišćenje i odsisavanje), pri čemu su potrebne dvije osobe;
  • podnu oblogu treba osušiti i potom iznova  usisati usisivačem koji ima električnu usisnu četku;
  • mrlje koje su ostale nakon čišćenja treba ukloniti sredstvima za čišćenje;
  • podnu oblogu na kraju treba protresti.

Za pravilno dubinsko čišćenje pjenom potrebna je sljedeća oprema:

  • usisivač za prašinu s električnim usisnim četkama;
  • usisivač za vodu (usisivanje prljave pjene i suvišne vlage, prije no što prodre u dubinske slojeve);
  • strojevi za čišćenje ili aparati (rotirajuće četke s jednom ili više ploča, strojevi za dubinsko čišćenje sa četkastim valjcima).
  1. Raspršavajuća ekstrakcijska metoda

Ovom najsuvremenijom i najboljom metodom moguće je dosegnuti visoke rezultate čišćenja. Radi složene tehnike čišćenja, veličine strojeva, cijene i prijevoza njezina uporaba još nije rasprostranjena. Prednosti ove vrste čišćenja su prije svega:

  • visoki rezultati čišćenja,
  • svi ostaci koncentrata i prljavštine se ispiru i usisavaju;
  • koristi se na višim temperaturama.

Nedostaci ove metode su:

  • velika mogućnost gubljenja boje,
  • otežan prijevoz,
  • visoke cijene strojeva za čišćenje.

Koncentrati koji se koriste kod raspršavajuće ekstrakcijske metode moraju imati jednake osobine kao i oni za temeljno dubinsko čišćenje. Ne smiju se pjeniti (uporaba sredstava protiv pjenjenja), jer pjena treba biti niska i nepostojana.

Postupak čišćenja obuhvaća:

  • otprašivanje,
  • pripremu kupelji za čišćenje,
  • ubrizgavanje malim mlaznicama pod pritiskom,
  • mehaničko četkanje,
  • usisavanje vode, pjene i prljavštine,
  • ispiranje,
  • uklanjanje mrlja,
  • sušenje,
  • usisavanje – četkanje.

k15-44-s2.jpgTreba pripremiti onoliko djelotvorne rastopine, koliko je zahtijeva veličina obloge. Temperatura kupelji mora odgovarati vrsti i sastavu poda. Pri ubrizgavanju treba paziti da mlaznice nisu začepljene te da je pritisak dovoljno snažan. Kod usisavanja u oblogama ne bi smjelo ostati više od 10 posto vlage. Strojevi imaju posebne rezervoare za ispiranje, koji obično mogu sadržavati do 60 litara vode, dok je kod novijih moguće vodu do mlaznica dovoditi i neposredno iz pipe. Takve izvedbe imaju  zato veće rezervoare za usisavanje prljave rastopine.

  1. Naknadna obrada tekstilnih podnih obloga

Zbog veće higijene, osoba koja čisti podnu oblogu može se dodatnom opremom ili ručno pobrinuti i za naknadnu zaštitu podnih obloga od mikroba i raznih insekata.

Uklanjanje apreture dovodi do većeg proklizavanja obloga. Apretiranjem i nanosima na stražnjoj strani (protuklizni namazi) to je moguće izbjeći.

  • Dezinfekcija. Mikroorganizme je moguće uništiti temperaturom, zaprašivanjem ili uporabom raskužnih sredstava. Oni koji se bave čišćenjem najradije koriste posljednju spomenutu metodu – ekstrakciju sa brizganjem (u rastopinu za ekstrakciju se dodaje raskužno sredstvo, i u tom se slučaju ispiranje preskače).
  • Elektrostatičnost. Obrada antistatičkim sredstvima vrlo je moćna.
  • Izbjeljivanje rubnih resa (npr. kod sagova). Oksidantima je moguće izbijeliti i prljave, »obojene« rese (ručno).
  • Drugi postupci. S obzirom na vrstu bojenja moguće je oživjeti boje i obaviti neke druge vrste apretiranja (nezapaljiva apretura, obrada protiv moljaca…). Tu se radi o posebnim metodama i sredstvima koji zahtijevaju odgovarajuće iskustvo izvođača čišćenja i njegovo znanje vezano uz obradu podnih obloga.

U naknadnu obradu ubrajaju se i popravci raznih oštećenja koji su nastali između dvije njege: opšivanje, popravljanje resa i hodne površine (zatvoreni, otvoreni čvorovi), šivanjem razderotina… Sastavni dio naknadne obrade su i usisavanje, iščetkavanje, češanje i drugi mehanički postupci za poboljšanje izgleda površine.

Jože Zupan

PODIJELI