IZVEDEN HRASTOV PARKET I PODNO GRIJANJE

U ovom sam slučaju bio pozvan da iznesem svoju ocjenu o gotovom parketu od hrasta, koji je bio položen na grijani estrih. Radi se o daščicama debljine 10mm, mjera 500 x 70, simetrično brodski položenima u prizemlju i na prvom katu jednog stana.

Nakon pomnog pregleda položenog poda, u nazočnosti vlasnika i polagača utvrdio sam i fotografijama dokumentirao sljedeće:

  • Kako je vidljivo iz fotografije br.1, neke daščice su bile rahlo postavljene: u blizini bijele pruge je oblik daščica konkavan, odnosno koritast.
  • Fotografije br. 2 i 3 prikazuju nazočnost malih pukotina uzduž položenog drvenog poda; simetrično brodsko polaganje još više naglašava ovu pogrešku.
  • Na fotografijama br. 4, 5 i 6 vidimo daščice koje su se odlijepile od podloge.

k04-18-01 k04-18-02

Slika 1 i slika 2 .

Da ne bi došlo do neugodnosti nalik ovima, prije polaganja drvenog poda na grijani cementni estrih dobro je znati i poštovati neka od osnovnih pravila. Prije no što počnemo s polaganjem, estrih zagrijavamo svakih 2-3 tjedna vodom na temperaturi 30 / 35°C. Tako stabiliziramo podlogu. Obično kod grijanih estriha nije dopušteno brušenje, utrljavanje ili površinska impregnacija. Unatoč tome je preporučljivo, pa čak gotovo uvijek i nužno, koristiti neki određeni predpremaz kako bismo što je moguće više smanjili  poroznost površine i poboljšali učinkovitost ljepila. Koristimo ljepilo koje je za određene slučajeve preporučio proizvođač.k04-18-tab2

 Vratimo se na naš konkretni primjer i nastavimo sa vlažnošću; higroskopska mjerenja su pokazala sljedeće vrijednosti:

  • relativna vlažnost položenog parketa: 4%, 5%, 5,5%
  • relativna vlažnost zraka: 38%, 40%, 42%
  • prosječna temperatura prostora: 22°C

Nakon kemijsko – fizičkog pregleda bila je dogovorena uporaba ljepila na vodenoj osnovi (vinilno ljepilo).

UZROCI POGREŠAKA

U vezi rečenog pokušat ću razložiti uzroke, koji su po mom mišljenju prouzročili manje pukotine i izbočenost parketa, premda je to kod grijanja u radu gotovo opća pojava.

Drvo je općenito dobar toplotni izolator (ali je slab vodič topline) i teško upija višak topline koju zrače druga tijela. Toplina koju pruža podni sustav grijanja mora se probijati kroz različite prepreke, koje joj onemogućuju neposredno širenje: dio cementnog estriha, sloj ljepila, lakirani drveni pod, a u konkretnom primjeru i sagovi, koji pokrivaju veći dio površine. Da bi dopustilo toplini prodor na površinu, i drvo mora pronaći neku uravnoteženost s tijelom koje ima višu temperaturu. To povećanje temperature pobuđuje temperaturni gradijent, koji u podu izaziva više ili manje vidljivu napetost.

U konkretnom primjeru je spomenutom rezultatu pripomogla još i niska vlažnost zraka (oko 40 %), koju je stvorilo umjetno grijanje. Prije svega je važno to, da u stanu nije bilo ovlaživača prostora, koji može regulirati i povećati vlagu na 55 – 60 %. To je postotak vlažnosti, koji je nužno potreban, da se drvo izravna na stupnju vlažnosti 10 % i ostane stabilno.

k04-18-tab

U tabeli su prikazane vrijednosti koje nam jasno kažu, da drvo ostaje stabilno pri vlažnosti 10 – 11 % i relativnoj vlažnosti zraka 55 – 60 %. Ako se postotak vlažnosti u prostoru smanjuje, kao u našem primjeru, drvo će se stabilizirati na nižem stupnju i to uz stezanje, što  uzrokuje pojavu već spomenutih pukotina.

k04-18-04-05Slike 3, 4, 5: Parket se nije dobro prihvatio na podlogu.  

k04-18-03Fotografije 4, 5 i 6 prikazuju daščice koje se nisu prihvatile za podlogu kako treba. Naime, pri razdvajanju nekih daščica je vidljivo da je određeni sloj podloge ravnomjerno zalijepljen na drvo, no kako bi pri  vezivanju ljepila moralo doći do nepravilnih odstupanja i odvajanja, na daščicama bi morali ostati ostaci cementa, i obratno. Moguće je da je estrih imao na površini tanak, nekompaktan i prašan sloj, koji se odvojio već kod pojave prve vučne sile drvenog poda.

k04-18-06

Fotografija 6.

Kao zaključak ću reći da će se protjecanjem vremena sadašnja situacija parketa popraviti, čim se sustav grijanja isključi. Veliki doprinos konačnom rezultatu trebao bi imati ovlaživač prostora koji bi povećao relativnu vlažnost zraka na 55 – 60 %. Drvo bi na taj način moglo dosegnuti stupanj vlažnosti 10 – 11 % i posljedično povećati svoje dimenzije, te znatno smanjiti nastale pukotine. Savjetovao bih također, da se s parketa ukloni veći dio sagova.

Tako je zaključak sljedeći: situacija nije tako loša kao što bi se moglo pomisliti s obzirom na to da pukotine možemo smanjiti, odnosno u cijelosti ukloniti.

 

PODIJELI