Brušenje i oprema za brušenje, 2. dio

BRUSNA SREDSTVA

 Brusilice se koriste s različitim brusnim sredstvima, a možemo ih podijeliti prema:

  1. obliku (valjak, traka, disk),
  2. tipu podloge za abraziv odnosno stražnju stranu brusnog sredstva (tekstil, papir, kombinacije tekstila i papira, mreža),
  3. sastavu (korund – aluminijev oksid, karborund, cirkonijev oksid)
  4. zrnatosti (veća je što je broj veći, i finije je brusno sredstvo),
  5. raspored zrna na podlozi (zatvorena i otvorena ili razmaknuta zrna).

Oblik brusnog sredstva

Tip brusilice određuje i oblik brusnog sredstva. Za valjkasti stroj ćemo koristiti brusni papir koji se prodaje u rolama širine 200 (203) ili 250 milimetara, ovisno o širini valjka na stroju. Papir režemo na odgovarajuću dužinu, ovijamo ga oko valjka i učvršćujemo kako je predviđeno. Za neke modele valjkastih strojeva, kod kojih je valjak zbog centrifugalne sile ekspanzivan, koristimo papir već spojen prema veličini valjka.

Kod trakastog stroja papir kruži između dva valjka različitih promjera. Rabe se već spojeni brusni papiri odgovarajućih mjera. Kod tog je stroja važan sastav stražnje strane brusnog papira, a po nekima je najbolji onaj od poliestera. Prednosti koje nudi brušenje trakastim strojem mogli bismo opisati ovako:

  • manje zagrijavanje brusnog sredstva
  • bolje odvajanje brusnog praha
  • duže trajanje brusnog sredstva
  • ujednačeniji konačni izgled

Trakasta brusilica je, međutim, teža za rukovanje u usporedbi sa valjkastom, pa se parketari kod nje mogu susresti sa znatnim iskušenjima u radu.

Strojevi kod kojih se brušenje obavlja diskom mogu biti rotacijski, za brušenje čitave površine, ili manji – za brušenje rubova. Ovi potonji imaju disk promjera manjeg od 200 milimetara. Brusni papir je različite zrnatosti, ovisno o stupnju brušenja koji želimo postići, i izrezan je iz rola brusnog papira. Rotacijske strojeve koristimo skoro isključivo za fino brušenje (kao i za brušenje između pojedinih nanosa laka, samo što ćemo o tome govoriti u jednom od sljedećih brojeva časopisa) te pritom koristimo finu brusnu mrežicu.

Stražnja strana brusnog sredstva

Abraziv je posebnim ljepilima pričvršćen na podlogu, koja na odlučujući način utječe na postojanost brusnog sredstva. Tekstilna podloga, koja može biti pamučna ili poliesterska, tvrđa je, kruća i slabije rastezljiva. Najviše se koristi za brusna sredstva veće zrnatosti, odnosno za grubo brušenje, gdje je papir više izložen mehaničkim opterećenjima. Istodobno, ona je i najčešće korištena podloga za trakaste strojeve.

Podloga od papira različite debljine – ovisno o zrnatosti abraziva – obično se koristi za finija brusna sredstva. Tanja podloga daje finiji i manje otporan brusni papir, a deblja grublji i otporniji. Podloga od papira je u usporedbi s tekstilnom podlogom manje otporna, ali je utoliko  prikladnija za fino brušenje. Tu je manje učestala pojava »spaljenog drva« odnosno tamnih tragova koje na tvrđim vrstama drva za sobom ostavlja stroj ako se površina parketa uslijed prevelikog pritiska stroja na podlogu previše zagrije. Brusno sredstvo kojemu je stražnja strana od papira, dostupnije je i zbog svoje niže cijene.

Podloga od mreže koristi se isključivo za fino brušenje i brušenje između pojedinih nanosa laka. Prikladna je za rotacijske i vibrirajuće brusilice.

Sastav brusnog sredstva

Korund je mineral, aluminijev oksid. Ponekad se može naći u lijepo obojenim oblicima i sa potpuno prozirnim kristalnim odlikama – dragog kamenja. Takvi su, primjerice, rubin i safir, ali se ipak češće javlja u oblicima mutno sivih i smeđih kristala. Iznimno je tvrdi mineral i po tvrdoći se nalazi odmah iza dijamanta. Prikladan je prije svega za fina brušenja.

Karborund je silicijev karbid, koji se dobiva iz kremenog pijeska i koksa pri temperaturi od 2000 stupnjeva Celziusa. Iznimno je tvrd, ali i loman. Prepoznaje se po karakterističnoj crnoj boji. Naročito je prikladan za grubo brušenje, jer mu je oblik kristala šiljast, a tijekom brušenja se neće zaobliti.

Cirkonijev oksid je jeftiniji, gledamo li na cijenu, a ipak ima odličnu abrazivnu moć i postojanost. Oblik kristala se između brušenja obnavlja i ostaje oštar sve dok se zrna u cijelosti ne istroše. Može se prepoznati po svojoj sinje modroj boji.

Zrnatost

Zrnatost se izražava brojkama, pri čemu najmanje brojke označavaju najgrublja zrna, a najviše ona najfinija. Za brušenje parketa se koriste zrnatosti od 24 do 150, ovisno o stupnju brušenja.

Raspored zrna na podlozi

Raspored zrna označava razmak između pojedinih zrna koja su raspoređena po nosivoj podlozi. Ako je površina u potpunosti posuta zrnima tako da se podloga niti ne vidi, govorimo o zatvorenim zrnima; ona se koriste prije svega za finija brusna sredstva te za posljednje, završno brušenje.

Ako je razmak između pojedinih zrna veći i ako je dio nosive podloge vidljiv, govorimo o otvorenim odnosno razmaknutim zrnima. Tako raspoređena zrna rabimo kao grublja brusna sredstva i u prvom stupnju brušenja parketa.

Ne postoje podrobna pravila koja bi određivala tip brusnog sredstva i zrnatost koju parketar koristi za brušenje drvenih podova. Općenito važi pravilo: što je tvrđe drvo, i što je svjetlija površina koju bismo željeli postići, utoliko finije treba biti brusno sredstvo. Prvo brušenje je iznimno važno, jer konačni izgled parketa u velikoj mjeri ovisi o kakvoći grubog brušenja. Moramo uporabiti vrlo oštar i nerabljeni brusni papir. Odgovarajući odabir zrnatosti brusnog sredstva ovisi o vrsti drva koje se brusi te o iskustvu samog polagača.

PODIJELI