10. Drvno-tehnološka konferencija

Hrvatskoj drvnoj industriji i dalje nedostaje dugoročna razvojna strategija koja treba voditi računa o sirovinskim, tradicijskim i tehnološkim resursima i koja neće ovisiti o dnevno-političkim aktualnostima, već će se temeljiti na pravilima struke i zakonitostima održivog razvoja ove industrije u EU okruženju. To je između jedan od glavnih zaključaka 10. Drvno-tehnološke konferencije, središnjeg dvodnevnog skupa drvoprerađivačkog sektora, koji se održao u Opatiji 27. i 28. svibnja i na kojem je sudjelovalo 200-tinjak sudionika, predstavnika drvne industrije, šumarstva, nadležnih institucija, medija te brojnih gostiju iz šire regije JI Europe. Tematski je naglasak bio na iskustvima slovenske, austrijske i poljske industrije u kontekstu pristupa EU.

13-05-28-opatija-konferencija-1Prisutni predstavnici sektorskih udruga, sindikata ali i zastupnici Hrvatskog sabora te predstavnici jedinica lokalne samouprave istaknuli su potrebu za sinergijskim, koordiniranim i kontinuiranim kontaktima koji međusobno trebaju njegovati predstavnici drvne industrije, lokalne samouprave i nadležnih institucija te predstavnici šumarstva, posebice Hrvatskih šuma d.o.o. kao glavnog dobavljača sirovine, a koji su ove godine bili spriječeni da prisustvuju.

Zaključci i preporuke u prilogu ovog priopćenja bit će dostavljeni nadležnim institucijama i medijima u RH i Bruxellesu, a sudionici su posebno apelirali na potrebu za hitnim usvajanjem Zakona o preradi drva kako bi se za tvrtke koje djeluju na području RH osigurao nesmetan pristup sirovini i nakon ulaska u EU. Generalno je zaključeno kako je povećanje potrošnje drva po glavi stanovnika konačni cilj ove industrije i ujedno jedino osiguranje njenog opstanka i daljnjeg razvoja na velikom tržištu od preko 500 mil. stanovnika.

Jubilarna konferencija održala se pod pokroviteljstvom predsjednika RH dr. sc. Ive Josipovića i tri ministarstva (Min. gospodarstva, Min. poljoprivrede i Min. vanjskih i europskih poslova).

Izjave dijela sudionika konferencije:

O SURADNJI DRVNE INDUSTRIJE I I SVEUČILIŠTA

Prof. dr. Bojan Baletić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu

Drvoprerađivački sektor se nameće kao ozbiljan partner Sveučilištu oko razvoja novih proizvoda, posebice na dijelu razvoja znanstveno istraživačkih  projekata. Kroz izgradnju Kampusa Borongaj možemo angažirati potencijale domaće industrije a drvo se nameće kao jedan od glavnih materijala izgradnje zbog svojih ekoloških i održivih svojstava.

O POTREBI IZMJENE REGULATIVE ZA GRADNJU DRVOM

Prof. dr. Miljenko Haiman, prodekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Cijeli život radim s drvom i promoviram gradnju drvom u različitim segmentima. Nažalost, naša regulativa znatno ograničava građenje drvom u urbanim područjima i tu se moraju hitno promijeniti postojeći propisi po uzoru na druge europske zemlje.

O SLOVENSKIM ISKUSTVIMA

Prof. dr. Dominika Gornik Bučar, profesorica na Biotehničkom fakultetu Ljubljana

Primarna prerada drva u Sloveniji doživjela je veliki pad u posljednjem desetljeću. Nismo uspjeli zadržati sirovinu koja preko licitacija odlazi prema Austriji i Italiji.

STANJE U DRVNOJ INDUSTRIJI SRBIJE

Prof. dr. Zdravko Popović, prodekan Šumarskog fakulteta u Beogradu

Mi u Srbiji bilježimo pozitivne trendove drvne industrije u izvozu, ali zaostajemo oko prilagodbe europskom zakonodavstvu i regulativi. Iz rasprave na Konferenciji vidimo da se niti Hrvatska nije najbolje pripremila oko primjene tehničkog zakonodavstva i zaštite okoliša.

SURADNJA U ZEMLJAMA REGIJE I EU PROJEKTI

Bernard Likar, Gospodarska Zbornica Slovenije, Slovenski drvni klaster (Lesarski Grozd)

Nakon ozbiljnog pada u našoj industriji orijentirali smo se prema razvojnim projektima. Osnovali smo tri razvojna centra koji trebaju postati nositelji budućeg razvoja. Veliki značaj pridajemo potencijalima drvnog sektora u zemljama Regije gdje smo već proteklih godina s drugim EU partnerima pokrenuli neke razvojne projekte od kojih koristi mogu imati sektori u svim zemljama Regije.

VAŽNA AUSTRIJSKA ISKUSTVA

Višnja Jurnjak, Holzcluster Steiermark

Velike posljedice prošlogodišnje krize kada je izvoz austrijskog drvnog sektora u dijelu piljene građe pao za preko 20%, austrijska vlada rješava vrlo intenzivnom kampanjom u građevini u kojoj se potencira gradnja drvom, što je win-win kombinacija za cijelo austrijsko gospodarstvo. Promijenjeni su neki propisi kako bi se olakšala primjena drva pa se tako već danas grade stambene zgrade od sedam katova, a u Italiji se gradi zgrada od 9 katova. To je veliki napredak u popularizaciji drva kao vrlo zahvalnog i ekološkog materijala.

O POTREBI MOBILIZACIJE SIROVINE IZ PRIVATNIH ŠUMA

Mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik Saveza šumovlasnika Hrvatske

U Hrvatskoj se na sivom tržištu izgubi velika količina drvne sirovine iz privatnih šuma jer se svega oko 200.000 kubika  evidentira, dok stručni krugovi govore o ukupno posječenoj količini od preko milijun kubika robe u privatnim šumama. Potencijal privatne drvne sirovine je velik iako u Hrvatskoj ima preko 600.000 šumovlasnika od kojih neki ne znaju gdje im se nalaze njihove šumske parcele.  Potrebno je povezati šumovlasnike i drvnu industriju.

O KORIŠTENJU DRŽAVNIH POTPORA

Franjo Mihelčić, Lokve d.o.o. i potpredsjednik Hrvatskog drvnog klastera

Zadovoljni smo dobivenim državnim potporama za DI u posljednjih 7 godina. Tu se ne radi o velikim sredstvima potpore, no redovito nas upravo mogućnost sufinanciranja investicija ohrabri da se upustimo u ulagački projekt. Ohrabuje nas da smo ovdje čuli da će se nastaviti sa sektorskim potporama i nakon 2014. godine, samo predlažemo da se izlobira za veće iznose od postojećih jer 50 mil. KN je premalo za cijeli ovaj sektor.

Ljiljana Rukonić, Duka interijeri

Mislim da su uvjeti za oba natječaja (MP i MINGO) prestrogi i ne vode račune o tvrtkama u teškoćama, koje su upravo zbog tržišnih razloga ušle u nestabilno poslovanje. Danas je veliki dio ovog sektora na koljenima pa bi se trebalo voditi računa o tome kako dio njih sačuvati i pomoći, pa makar i kroz simbolične potpore.

PODIJELI